Dana, 24. svibnja 2019. godine u 16,35 sati djelatnici livanjske policije zaprimili su dojavu da osoba D.M. rođena 1950. godine u Livnu, nastanjena u Zabrišću, ne može ući u zatvorenu (zaključanu) obiteljsku kuću u mjestu Zabrišće u Livnu, te da postoji sumnja da se u kući nalazi M.M. rođen 1950. godine u Livnu.

Na mjesto događaja izišli su djelatnici PP Livno, te uz pristanak D.M., ušli u kuću, gdje su zatekli beživotno tijelo M.M., nakon čega je od strane djelatnika PU Livno i dežurnog liječnika Doma zdravlja Livno obavljen očevid, kom priliko je utvrđeno da nema tragova nasilne smrti. Nakon završenog očevida tijelo je predato obitelji. MUP

Mladen Mišić (pok. Mirka)

OSMRTNICA

Filip Hrgović sjajno je krenuo s boksačkom karijerom na američkom tlu. Hrvatski boksač jučer je nokautirao 12 godina starijeg Amerikanca Grega Corbina nakon točno 60 sekundi borbe.

Naš boksač je nestrpljiv jer bi nakon ovoga htio velike borbe protiv najvećih teškaša svijeta, no stručnjaci upozoravaju da mu to nije pametno i da je bolje ići korak po korak.

Superteškaš Filip Hrgović: Otac mi je rođen i odrastao u Livnu

S druge strane, Paul Smith, bivši boksač koji danas radi komentator na Sky Sportsu, smatra da će Hrgović ostali boksači izbjegavati jer je pokazao da je vrlo neugodan protivnik.

– Hrgović će imati problema s pronalaskom protivnika jer svim teškašima može napraviti velike probleme – rekao je Smith i dodao:

– Hrgović je veliki rizik za sve protivnike.

A Hrgović je na pitanje je li mu sljedeći protivnik Joe Joyce odgovorio:

– Bilo tko, bilo kad, bilo gdje! To je moja poruka i Hearnu i Joshui i svima.

Nakon današnjeg sastanka predstavnika Sindikata MUP-a Hercegbosanske županije (HBŽ) i Vlade HBŽ-a nije otklonjena mogućnost da policajci u toj županiji stupe u generalni štrajk.

Kako je za Fenu kazao predsjednik Sindikata MUP-a Hercegbosanske županije Dražan Mišić, sindikalisti ne odustaju od svojih zahtjeva da se počnu primjenjivati pojedine odredbe kolektivnog ugovora koje se odnose na utvrđivanje osnovice, dodatak na ocjenu i kolektivno osiguranje.

Sindikat, također, traži usvajanje zakonskih rješenja koja bi išla u smjeru poboljšanja materijalno-pravnog statusa zaposlenih u županijskom MUP-u, kao što su zakon o plaćama i naknadama policijskih službenika i zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti za državne službenike i namještenike.

– Partneri u pregovorima, predstavnici Vlade Hercegbosanske županije kojeg su danas činili ministri Darinko Mihaljević i Vasilija Broćeta, dali su nam do znanja da su za razgovore te da će o našim zahtjevima na prvoj sljedećoj sjednici upoznati ostale članove Vlade HBŽ-a – dodao je Mišić.

Po njegovim riječima, županijskoj vladi dan je razuman rok za razmatranje njihovih zahtjeve, a Sindikat je spremni i na određene kompromise.

– Međutim, od naših zahtjeva ne odustajemo, a ako do toga dođe spremni smo i na generalni štrajk – poručio je Mišić.  BHRT

Dražan Mišić, predsjednik Sindikata policije

Najavljeni sastanak koji je danas (ponedjeljak) održan između predstavnika Sindikata policije i Vlade HBŽ je bez rezultata.

Predsjednik sindikata policije Dražan Mišić je kazao da su obje strane iznijele svoje prijedloge, ali nisu se uspjeli dogovoriti o osnovici plaće i dodatka koji se odnosi na cijenu rada, pa je Sindikat policije Vladi HBŽ dao rok do 14. lipnja da udovolji zahtjevima policije, a ako se to ne dogodi, policija će stupiti u generalni štrajk.

Vlada će se po ovom pitanju očitovati, najvjerovatnije, već na narednoj sjednici koja bi trebala biti održana u narednih desetak dana. U međuvremenu se očekuje formiranje mirovnog vijeća koje će činiti članovi obje strane te pridruženi nezavisni član kako bi se ovaj problem riješio, a izbjegao generalni štrajk.

Štrajk upozorenja policije Hercegbosanske županije / VIDEO

Podsjećamo, današnjem sastanku je u petak prethodio jednosatni štrajk upozorenja policije ispred zgrade Vlade u Livnu, kada ih nitko nije primio niti saslušao njihove zahtjeve.

Ale Kamber
Avaz.ba

“Bluesun Hotels & Resorts”, koji su u vlasništvu hrvatskog poduzetnika iz Livna Jake Andabaka, u posljednje dvije godine zabilježili su jedan od najvećih investicijskih ciklusa u svojoj povijesti.

U 2017. u potpunosti je obnovljen hotel “Jadran” u Tučepima, što je bio pothvat vrijedan 15 milijuna eura, iste godine renoviran je i nadograđen hotel “Berulia” u Brelima, što je bilo ulaganje “teško” 13 milijuna eura te dodatno uređen hotel “Neptun” u Tučepima.

U Zadvarju je sagrađen i prvi hotel za zaposlenike neke turističke grupe, a tijekom 2017. i 2018. godine završeno je kompletno preuređenje hotela “Alana Beachclub” u Starigradu. U 2017. godini započeo je i trogodišnji ciklus renoviranja najvećeg hotela grupacije, tučepske “Alge”.

Na Makarskoj rivijeri, točnije u Tučepima i Brelima, ove sezone u “Bluesun hotelima” su završene posljednje, višemilijunske faze radova.

U hotelu “Alga” je provedena renovacija preostalih soba, faza vrijedna 20 od ukupnih 37,5 milijuna kuna, koliko je u njega uloženo, dok je u hotelu “Soline” dovršen zahvat vrijedan 27 milijuna kuna, što je u potpunosti promijenilo vizuru hotela.

Bluesun hotel “Alga”, koji je sagrađen 1977. godine, većom renovacijom 2003. godine dobio je četvrtu zvjezdicu. Ima 402 sobe i najveći je hotel u lancu “Bluesun Hotels & Resorts”, koji ima 15 hotela na šest destinacija u Hrvatskoj. Prva faza preuređenja odvijala se 2017. godine. U nju je uloženo 2,5 milijuna kuna, a preuredilo se i redizajniralo prvih 20 soba u hotelu.

U drugoj fazi, koja je provedena 2018. godine, počelo je renoviranje još 156 soba. Imperativ preuređenja bio je unijeti dodatnu svježinu i dizajn prilagoditi zahtjevima gostiju.

Istovremeno, renoviran je restoran koji sada ima drukčiji dizajn i koncept, odnosno naglašeniji je show cooking i prezentacija hrane gostima.

Turiste je prošle sezone dočekala i preuređena terasa, koja se prostire na 400 metara četvornih, a ukupna je vrijednost investicije bila 15 milijuna kuna. Posljednja faza preuređenja, renovacija ostatka soba, planirala se završiti do ove sezone, što je i ostvareno.

Obnovljen je ostatak smještajnog dijela hotela, točnije 182 sobe, i završeni su zahtjevni radovi na hotelskim instalacijama. Prenamjenom dijela postojećih zajedničkih prostorija dobiven je i dodatan smještajni kapacitet od 18 novih soba, što je bila investicija nešto veća od 20 milijuna kuna.

– S ovogodišnjim ulaganjem završen je ciklus obnove smještajnog kapaciteta u ovom najvećem hotelu grupe, te ostaje obnova zajedničkih prostorija – doznajemo iz koncerna “Sunce”.

Također i u Brelima, točnije “Bluesun hotelu Soline”, renoviranje je završeno.

Naime, obnovljeni su restoran, lobby, recepcija i kongresne dvorane, a novo što od ove godine imaju u svojoj ponudi su vinoteka, a la carte restoran i preuređeni hotelski restoran.

Hotel “Soline” je jedan od najpoznatijih hotela unutar Bluesun lanca, najvećim dijelom zahvaljujući svom specifičnom položaju i autorskom potpisu Julija De Luce, jednog od najcjenjenijih modernističkih hrvatskih arhitekata.

Sagrađen je u obliku saća, a svojom jedinstvenom arhitekturom savršeno prati kaskadnu strukturu terena, minimalno utječući na okoliš, zapravo, prilagođavajući se njemu.

Projekt obnove “Bluesun hotela Soline” u Brelima potpisuje arhitektica i dizajnerica interijera Lea Aviani iz Splita, koja kaže da je ovime hotelu dodala toplinu i boje te ga otvorila prema vanjskom prostoru, što će donijeti puno više svjetla u interijerima.
– Iskoristili smo prostornost hotela da zaintrigiramo gosta da istražuje.

Nema više stepenica, cijeli lobby sada je na istoj razini i time prostraniji te pristupačniji, posebno obiteljima s djecom – veli dizajnerica Aviani.

Velike su intervencije bile i u hotelskom restoranu, jedan njegov dio pretvoren je u terase s ventilatorima, otvoren je i potpuno novi à la carte restoran s bogatom ponudom mediteranske kuhinje, a tu je i novi wine bar s ponudom najcjenjenijih autohtonih, dalmatinskih vina, kao i međunarodno nagrađene Stine, koja se dobiva od grožđa iz vinograda na Braču.

Adaptacija za ovu turističku sezonu obuhvatila je dio podruma, suterena, prizemlja i prvog kata. Također, uređene su i tri kongresne dvorane koje sad pružaju mnogo veće mogućnosti za MICE i adaptirani su postojeći restoran i kuhinja.

Ukupna vrijednost investicija u hotelu u Brelima je 27 milijuna kuna, a nakon završetka adaptacije predviđeno je da hotel “Soline” sa sadašnje tri u novoj kategorizaciji dobije četiri kategorizacijske zvjezdice.

– Danas se trendovi u hotelijerstvu tako brzo mijenjaju da se stalno mora biti “prisutan” i stalno investirati. Posljednje renoviranje smo imali 2003. godine, i to je bilo jako kvalitetna obnova, ali radi konkurentnosti na Jadranu nužno je bilo ići u ponovnu obnovu i osvježavanje soba i redizajniranje.

Već prošle godine, kad se samo dio smještajnih kapaciteta renovirao, gosti su bili oduševljeni, a rezultat dobrih reakcija je i izvrsna popunjenost za ovu sezonu – kazao nam je Šošić.

Hotel je već u ožujku otvoren, a ovog vikenda očekuje se popunjenost svih soba.

– Ovog vikenda nećemo imati nijednu sobu slobodnu, a imamo ih ukupno 402. Hotel “Alga” je sve popularniji na tržištu – doznajemo od izvršnog direktora “Hotela Tučepi”, koji je zadovoljan trenutnom popunjenosti, ali i bookingom za čitavu sezonu.

http://www.abcportal.info

Bisera Alikadić, pjesnikinja

Zdravko Anić, akademski slikar

Gordana Boban, dramska umjetnica

Mijo Bobetić, fizičar i matematičar

Ivan Brdar, zapovjednik HOS-a

Vinko Brešić, književni povjesničar i sveučilišni profesor

Zlatko Dalić, bivši nogometaš,izbornik Hrvatske nogometne reprezentacije

Branko Dokić, političar

Ivan Jolić, nogometaš

Niko Čeko, nogometaš

Ivo Džaja, glazbenik

Prof.dr.sc. Petar Džaja, sveučilišni profesor na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, sudski vještak i pisac

Berislav Džaja, glazbenik

Anto Đapić, političar, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik

Alibeg Firdus, političar

fra Marko Gelo, svećenik

Slavko Gotovac, novinar

Izet Hozo, liječnik i sveučilišni profesor

Eugen Matić (Narcis Jenko), svećenik i hrv. književnik, “bosanski Šenoa”

Gabrijel Jurkić, slikar

fra Anđeo Kaić, svećenik

fra Lovro Karaula, svećenik

Mate Rimac, konstruktor (električni automobil) i poduzetnik (Rimac automobili)

Ivan Miloloža, poduzetnik i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

Biloslav Ljubunčić, bosanski plemić iz 14.st.

Josip Konta, akademski kipar i slikar

Borjana Krišto, političar, potpredsjednica HDZ-a BiH, bivša predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine

Željko Maganjić, novinar i fotoreporter

Stipo Manđeralo, književnik

Vlado Marjanović, slikar

Pero Mioč, kazališni redatelj, glumac i književni prevoditelj

Edo Popović, pisac

Ivica Propadalo, slikar, scenograf i dizajner

Ivanka Vilović, urednica

dr. fra Marko Semren, biskup

fra Mihovil Sučić, svećenik

Jovan Sundečić, pjesnik i svećenik

Ivica Šiško, slikar i grafičar

Ivo Šeremet, likovni umjetnik

Mladen II. Šubić, hrvatski velikaš
Ivan Šuker, političar, bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija Republike Hrvatske

Božo Prka, bankar i političar, bivši ministar financija Republike Hrvatske

Zoran Tadić, filmski kritičar, redatelj i pedagog

Mirko Vidović, akademik

Jakov Džaja, kuglač; reprezentativac Hrvatske i BiH, deveterostruki prvak Hrvatske od 1989. do 1997. godine (tri puta kao član [KK Grmoščica i šest puta kao član KK Medveščaka Zagreb. Pobjednici Svjetskog kupa i dvostruki pobjednik Europskog kupa. Prvi prvak u bowlingu pojedinačno 1991. Četverostruki prvak Hrvatske u kategoriji veterana.

Žarko Kaić, hrvatski TV-snimatelj

Filip Mihaljević, hrvatski atletičar; bacač diska i kugle

Ivan Velić

Goran Popović, hrv. nogometaš i trener

Ante Vrdoljak, hrv. nogometaš, športski dužnosnik, novinar

fra Stjepan Krešić, hrv. katolički svećenik i ustanički vođa

Augustin Papić, hrv. političar, diplomat, gen. direktor Narodne banke FNRJ

Ruža Ištuk, novinarka s HRT

Mirjana Hrga, bivša novinarka aktualna savjetnica predsjednice RH

Filip Hrgović, hrvatski boksač

Ivica Vlašić, akademski slikar

Miroslav Mišo Bartulica, glazbenik i osnivač popularnog bosanskohercegovačkog rock benda Bolero

Davor Šuker, nogometaš

Niko Kovač, nogometaš

Ivan Kelava, nogometaš

Robert Kovač, nogometaš

Mladen Romić, nogometaš

Zoran Milanović, bivši predsjednik Vlade RH, podrijetlom iz Livna

Lana Banely, višestruka prvakinja u taekwondou, manekenka i TV voditeljica

Tatjana Batinić, manekenka, bivša Miss Austrije

Ksenija Pajčin, pjevačica

Mirko Pajčin (Baja Mali Knindza), pjevač

Zvonimir Bilić, rukometaš

Ana Semren, košarkašica

Milan Kovač, bivši ministar za privatizaciju

Branko Miloloža, predsjednik Livanjske zajednice Zagreb

Tomislav Vrdoljak, konzul RH u Livnu

Ivan Miloloža, vlasnik Tvornice akumulatora u Zagrebu

Damir Škoro, poduzetnik

Ante Peković, nekad prvi čovjek Badela

Helga Marelja, predsjednica LZF

Branko Džeko, hoteljer s Dugog Otoka

Jozo Dalić, predsjednik LZC

Karolina Vidović Krišto, voditeljica na televiziji

https://www.croexpress.eu

Jučer oko 17 sati na magistralnoj prometnici Tomislavgrad – Posušje, u mjestu Bobara, dogodila se prometna nesreća, piše Tomislavcity. Prema dostupnim informacijama, vozilo marke Renault Megan koje je dolazilo iz smjera Posušja prema Tomislavgradu sletjelo je s kolnika i završilo na krovu.

Vozilom je upravljao M.V. rođen 1960. u Livnu, nastanjen u Biloj kraj Livna, koji je zadobio teže tjelesne ozljede zbog čega je prevezen u Žuapanijsku bolnicu u Livno gdje će se utvrditi o kakvim ozljedama se radi, potvrđeno je iz MUP-a HBŽ-a.

Iznajmljujem hladnjače, šatore i ostalu opremu

Matu Rimca teško je slijediti. Njegova se kompanija tako rapidno širi da njeno sjedište u industrijskoj zoni u okolici Zagreba podsjeća na jednu od onih stalno razvijajućih zgrada u Minecraftu.

Tijekom obilaska, gotovo je nemoguće ne izgubiti se, jer odjeli se nižu jedan za drugim, a svaki je prepun novih stvari kojima se mijenja budućnost. Neki uspoređuju Rimca s Elonom Muskom, ali dok ga slijedimo kroz beskrajna vrata, na um na pada da zapravo ima živahnu karizmu Genea Wildera u originalnoj ulozi Willyja Wonke. Samo zamijeniti čokoladu strujom, za TopGear piše Jason Barlow.

“Radim dan i noć i uspijevam možda 20 posto od onoga što bih želio postići”

Rimac danas zapošljava 500 ljudi iz 29 nacionalnosti. Među njima su koderi, softverski inženjeri, dizajneri i stručnjaci za računalnu dinamiku fluida. Ima i pasa, među kojima je i Matina japanska akita Nala, a atmosfera je vibrantna. Susreli smo na stepenicama inženjere iz jedne azijske kompanije, jedne od mnogih koji su došli u Hrvatsku savjetovati ovog duboko impresivnog mladog čovjeka. I jasno je onda da Matino sjedište ne može sve to pratiti. Nije ni čudo da se već planira novi kampus, zajedno s hotelom, dječjim vrtićem i muzejom.

Međutim, ni on sam više ne može pratiti sve što se događa u njegovoj glavi. ”Ustao sam u 5 sati i bit ću ovdje do 23:00. Radim dan i noć i uspijevam možda 20 posto od onoga što bih želio postići. Na primjer, želio bih razviti središnji živčani sustav za kompaniju, koji će povezati i pojednostaviti komunikaciju, tako da sve informacije nakon sastanaka kruže u e-mailovima. I dalje moram nekoga nazvati da bih saznao što se događa s projektom. Nitko još nije osmislio bolji način funkcioniranja, to me izluđuje”, kaže Mate.

Mate želi sve učiniti boljim. Što god zamislili u automobilskoj budućnosti, Mate je već započeo s realizacijom. Ne zabrinjava ga što konkurenti kradu njegovu tehnologiju, jer što god da su uzeli, on je već otišao dva koraka dalje od toga. I sretno im bilo ako su uspjeli iskopirati njegove stvari. Njega ne motivira novac. Već kao 21-godišnjak vodio je prvu kampanju prikupljanja kapitala, a deset godina kasnije glavni je dioničar u kompaniji čija je tržišna kapitalizacija navodno oko 500 milijuna dolara.

”Kupio bih gomilu cool automobila, SLR ili Carreru GT, ali nisam materijalist”, objašnjava Mate i kaže kako očajava zbog pravila o povjerljivosti koja vladaju u automobilskoj industriji te njenim staromodnim refleksima. ”Mi smo otvoreni, ali ne toliko otvoreni koliko bih ja želio”.

”Je li tradicionalna automobilska industrija izgubila bitku?”

A što se tiče budućnosti ove branše, pripremite se na novosti.

”Je li tradicionalna automobilska industrija izgubila bitku? Potpuno. Dolazi velika oluja. Neka poznata tržišna imena će se uspjeti prilagoditi i iz proizvodne kompanije pretvoriti u uslužnu, ali i dalje će imati problema s nasljeđem. Drugi misle da će se sve događati postupno. Ja mislim da će biti šokirani brzinom kojom će se situacija mijenjati”.

Vratit ćemo se na to, ali sada je pred nama Rimac C_Two, dva milijuna dolara vrijedan potpuno električki hiperautomobil koji dokazuje da je njegov san priključivanju imenima kao što su Koenigsegg i Pagani na pisti automobilske ambicije potpuno ostvaren. U svjetlu svega ostalog što se događa te njegove sve značajnije uloge u svijetu koji je sve više fokusiran na njegovu osnovnu djelatnost, vrijedi se zapitati zašto se Rimac uopće time bavi. Činjenica je da se nekadašnje elektroničko čudo od djeteta pretvorilo u tvrdoglavog zaljubljenika u automobile, čiji se Eureka trenutak dogodio kad je uništio motor E30 BMW-a serije 3.

”Bilo mi je 18 godina i želio sam se utrkivati, a najjeftiniji način da to postignem bio je da se bavim driftingom. Tako sam kupio stari BMW serije 3 sa stražnjim pogonom. Imao je kraći diferencijal koji sam zavario i pobrinuo se da imam i rezervne gume. Dvaput sam nastupio prije nego je motor eksplodirao, pa sam ga želio zamijeniti s 4.0 V8 motorom iz E39 M5. No, bio je preskup, pa sam umjesto toga instalirao električni motor. Bio sam fasciniran time, iako su u to vrijeme već postojala električna vozila. Ali bili su to dosadni auti koje su dizajnirali ljudi bez previše ljubavi prema autima. Želio sam aute učiniti boljima i uzbudljivijima tako što ću ih elektrificirati. Vidio sam potencijal u tome i nisam mogao shvatiti kako ga nitko drugi ne vidi. Čak je i Aston Martin Valkyrie bolji auto zato što je elektrificiran. Rimac C_Two moći će učiniti ono što ne mogu vozila s tradicionalnim pogonom. To je najsnažniji cestovni auto s najvećim ubrzanjem koji je ikad izrađen”.

Govorimo o brzini od 415 km/h i ubrzanju do 100 km/h za dvije sekunde. Električni auto to može postići, sad to znamo. Također izgleda sjajno, iako manje konceptualno od Concept Onea kojeg je bivši voditelj TopGeara uništio.

“Bio je to težak dan. Ljudi mi kažu da je to najbolje što nam se moglo dogoditi, ali radije bih da se to nije dogodilo”, govori o tome Mate Rimac.

Nezamisliva tehnologija

No, neke druge stvari impresivnije su od njegove pojave. Izrada je veličanstvena, podupire ga potpuno karbonska monokokna šasija, pored koje McLarenova izgleda osrednje.

U unutrašnjosti se nalazi tehnologija koju ne možete ni zamisliti. Za ulaz u vozilo i pokretanje koristi se prepoznavanje lica, automobil ima četvrtu razinu autonomije, a postoji i funkcija tutora koja vozaču pokazuje kako odvesti savršen krug na stazi za utrke.

Arhitektura vozila obuhvaća i baterijski sklop sa 120 kWh i 8600 ćelija, postavljen u obliku slova T duž osovine i iza putnika. Na svakom kotaču nalazi se električni motor, čija je ukupna izlazna snaga 1900 konjskih snaga te okretni moment 2300 Nm. Ako vas to podsjeća na Pininfarininu Battistu, to je zato što Rimac među ostalim opskrbljuje i Pininfarinu. Gotovo sve ostalo izrađeno je u Rimčevu pogonu. Strojevi buše i zuje dok stvaraju vanjski pokrov baterije. Ulazimo u sobu prepunu narančastih naponskih kablova. Tako se stvara karbon. Rimac je simbol vertikalne integracije. Zapravo, najviše me njegova tvornica podsjeća na objekt Mercedes-AMG-a u Brixworthu.

”U početku sam samo želio napraviti cool automobil. Onda me sve ostalo vezano za taj biznis jednostavno usisalo. To je poput perpetuum mobilea. Ako ste okrenete investitorima, oni će očekivati veliki povrat. I onda izrastete u veliku kompaniju ili propadnete. Kad ste pod pritiskom da nešto postignete, morate se luđački truditi. Kad bih se mogao vratiti u prošlost, možda bih radio više kao Pagani, manje eksponencijalno. Život bi mi tada bio jednostavniji, ali mislim da je zaista moralo biti ovako”.
Na pitanje ne bi li bilo lakše koncentrirati se samo na dobavljački biznis, Matine oči se pomalo zamrače.

”Ovaj auto je naš izlog. Ovamo dolaze šefovi velikih kompanija, čiji su prihodi nekoliko puta veći od hrvatskog BDP-a. Kad bismo proizvodili samo motore ili baterije, oni nikad ne bi čuli za nas. U Ženevi smo bili odmah uz Audi, Lamborghini i Porsche, a automobil je najbolji marketinški alat. Slobodni smo dizajnirati kako god želimo. To je logičan razlog. Manje racionalan razlog je to što ja želim to učiniti. Ali to mora biti biznis, mora donositi novac”.

“Budimo Apple, a ne Panasonic ili Sony”

Sad već zvuči poput Enza Ferrarija. Rimčev put nije bio jednostavan.

”Uvijek sam volio automobile. Rođen sam u vrlo ruralnom području Bosne i Hercegovine. Ni danas se nije ništa promijenilo. U to doba postojale su samo makadamske ceste, auti su bili rijetkost. Mojoj je majci bilo 19 godina kad me rodila, a otac je studirao. Tada je bilo sasvim uobičajeno vjenčati se sa 17 ili 18 godina i imati djecu. Bosna od prije 30 godina je poput Velike Britanije prije 100 godina. Svi su živjeli od zemlje”.

Obitelj se kasnije preselila u Njemačku, a Matin otac dobro je prošao u građevinskoj industriji. Rimčevi rani dani bili su bremeniti. Njegov debi bio je 2011. na sajmu u Frankfurtu. Trojac je spavao na kaučevima i radio 24 sata dnevno kako bi vozilo bilo spremno. ”Tražio sam da nas ne stave u istu dvoranu sa svim električnim čudacima”, smije se Mate. Godine 2017. Rimčevi su prihodi bili 20,2 milijuna eura, ali kompanija je bila u minusu. Porsche je u lipnju prošle godine investirao 18,7 milijuna eura, a Mate kaže kako će uskoro najaviti još jednog velikog investitora.

”Pred nama su mnoge odluke, moramo se brzo kretati. Cijelo vrijeme razgovaramo interno. Radimo toliko toga, a morali bismo se fokusirati. Apple nije poznat po tome što se bavi stotinama stvari, nego se posvetio proizvodnji pet stvari i to radi dobro. Dakle, budimo Apple, a ne Panasonic ili Sony. S druge strane, ja se uvijek želim baviti sa svime, zato što mislim da to mogu učiniti bolje. Često se dogodi da odlučimo kako nešto nećemo učiniti i onda se svejedno bavimo time”.

Šira perspektiva?

Postoji i šira perspektiva. Svijet je brzo mijenja. Kineska potražnja za automobilima u ozbiljnom je opadanju, prodaja je u siječnju pala za 18 posto, a Fordovo poslovanje u Kini, primjerice, donijelo je gubitak od 534 milijuna dolara samo u posljednjem kvartalu prošle godine. Tijekom 2018. godine, 550 milijuna Kineza naručilo je 10 milijardi vožnji preko prijevozničke usluge Didi. Radi se dvostruko većim brojkama nego što ih je Uber imao u cijelom svijetu. Ovi podaci vrte se u Rimčevu umu.

”Kad bismo danas započinjali s poslom, uopće ne bismo radili automobil s volanom. Ljudi gledaju na parkirališta i pitaju me kad će svi auti biti potpuno električni ili kad će benzinska vozila nestati. Nikad neće svi biti sasvim električni. Bit će 10 posto električni, ali tada neće biti parkirališta zato što će se poslovni model potpuno promijeniti. U posljednjih 100 godina, imali smo proizvođače automobila i dobavljače te trgovca koji bi prodavao konačni proizvod. Danas imamo pružatelje usluge mobilnosti, na primjer Uber. Proizvođači automobila i dalje nude vozila, ali ona koriste nečiju umjetnu inteligenciju za vožnju. Auti se više ne prodaju s obzirom na ukupnu cijenu vozila, nego na temelju usluge po kilometru. Ima mnogo toga u automobilskim uslugama što se može monetizirati. Ako auto košta 10.000 dolara i tijekom radnog vijeka prijeđe milijun kilometara i unutar vozila može se cijelo vrijeme postaviti oglas, to bi trebalo omogućiti da transport bude sasvim besplatan”.

Rimac nema nikakvih problema slijediti ove trendove. A vi?

Dnenvik.ba

Predstavnici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine posjetili su kompanije iz Hercegbosanske županije. Tijekom posjete kompanijama Pavić d.o.o.-Mesnoj industriji, Mljekari Livno i Adria Ski razgovaralo se o trenutnom poslovanju, potencijalima kompanija i eventualnim problemima.

Pavić d.o.o. trenutno djeluje u deset organizacijskih jedinica u djelatnostima prerađivačke industrije, poljoprivredne proizvodnje, trgovine na veliko i malo hranom i robom široke potrošnje, trgovinom naftnih derivata, ugostiteljstvom i transportom. Pavić d.o.o. trenutno zapošljava 170 djelatnika te je po prihodima i broju zaposlenih najveći privatni poslodavac u općini Livno.

Djelatnost proizvodnje i prerade mesnih prerađevina datira od 2005. godine. Proizvodni objekt je zvanično pušten u pogon 2009. godine prilikom izdavanja certifikata sustava upravljanja kvalitetom- prema zahtjevima ISO 9001:2000 standarda i sustava upravljanja sigurnošću hrane prema zahtjevima sustava HACCP-a.

Proizvodni objekt je isti dan dobio i izvozni broj u svrhu proširenja tržišta na zemlje regije. Kontinuirano povećanje proizvodnje i prodaje proizvoda branda Pavić je direktan rezultat proizvodnje visoko kvalitetnih proizvoda na tradicionalan način. Rast proizvodnje i prodaje rezultira u izmjeni glavne djelatnost u proizvodnju sredinom 2016. godine. Proizvodi su dostupni i u Srbiji i Albaniji. Pokretanjem novih proizvodnih linija i stvaranjem novih kapaciteta, širenje prodaje vide upravo u susjednim zemljama.

Mljekara Livno je najveći proizvođač sira u Bosni i Hercegovini, a poznati su po proizvodnji Livanjskog sira. Godišnje kupuju oko 10 milijuna litara mlijeka i proizvodi više od 1.000 tona sira. Organizirana proizvodnja sira započela je 1885. godine na temelju tehnologije izrade francuskog sira „grojer“.

Zahvaljujući desetljećima rada i usavršavanja, Livanjski sir postao je nadaleko poznata i priznata robna marka. Livanjski sir se izvozi u Europsku uniju i sve zemlje regije. Na domaćem tržištu proizvodi Društva prisutni su u svim značajnijim trgovačkim lancima i dostupni su korisnicima širom Bosne i Hercegovine. Mljekara Livno posjeduje certifikate ISO 9001: 2015, HACCP i Halal, a IFS Standard će uskoro biti u potpunosti implementiran.

Livanjski sir je punomasni tvrdi sir koji zrije pod korom na prirodan način. Proizvodi se od kravljeg, ovčijeg ili mješavine kravljeg i ovčijeg mlijeka u kolutovima mase cca 2,3 kg. Specijalizirani su za proizvodnju ovog sira koji je ujedno autohton proizvod. Nosilac je vitamina: A, D, E, K, 81,82 i C, mineralnih tvari, mliječne kiseline te karotina. Ima zlatnožutu boju, prijatan pikantan okus (po orahovoj jezgri) i miris. Zbog činjenice da je pikantan konzumira se kao predjelo, glavno jelo i desert.

Akta.ba

Klokan matematičar je međunarodna neovisna inicijativa čiji je cilj promoviranje matematike među mladim ljudima diljem svijeta. Jednom godišnje u cijelom svijetu istovremeno se održava natjecanje za sve prijavljene učenike. Ove godine testiranje je održano 21. ožujka 2019. u 12.30.

Tisuće učenika diljem svijeta toga je dana u svojim školama pod vodstvom svojih nastavnika matematike (i drugih kolega) rješavalo testove u svojoj kategoriji. Na ovogodišnjem natjecanju sudjelovalo je 178 učenika OŠ „Fra Lovro Karaulaˮ Livno.

Riješene testove koordinator poštom šalje u Sarajevo u središte za BiH, odakle se prosljeđuju na obradu organizatoru koji ih vrednuje. Ovih dana stigli su rezultati natjecanja. Svi učenici koji su sudjelovali dobili su certifikate. Najuspješniji učenici koji su ušli u 10% najboljih u svojoj kategoriji na državnoj razini dobili su i diplome.

U  OŠ „Fra Lovro Karaulaˮ stiglo je 8 diploma.

Najuspješniji učenici OŠ „Fra Lovro Karaulaˮ su:

Tibor Josip Čondrić
Karla Čakar

Filip Marić
Adna Karahodžić
Antonio Barać
Adna Palić
Andrea Dalić
Lara Pešić

Škola je dobila i zahvalnicu za promoviranje matematike i znanosti kroz ovaj izazov.

Koordinator ovoga natjecanja bila je nastavnica matematike Snježana Teklić, a sudjelovali su učenici Matične škole čiji su mentori Snježana Teklić, Sanda Bilokapa i Anita Kaselj te učenici PŠ Podhum čiji je mentor Nikola Čečura.

Učenicima i njihovim mentorima čestitke na uspjehu!

OŠ „Fra Lovro Karaulaˮ Livno

U Livnu održano takmičenje “Klokan Matematičar bez granica”

U prvom kolu pobijedile su cure iz Sanskog mosta rezultatom 3:0 (Josipa Pavić, Matea Brzović, Ivana Tomić), u drugom kolu su pobijedile Žensku nogometnu ekipu Čelika iz Zenice rezultatom 2:0 (Josipa Pavić, Nina Brnić).

U trećem kolu na turniru u Sarajevu Livanjke su izgubile od nogometašica “Mladosti” iz Nević Polja. U utakmici za treće mjesto, nakon jedanaesteraca, sretnije i spretnije su bile od nogometašica iz ŽNK Inter iz Posušja. Na kraju je bio rezultat 5:4. Regularni dio utakmice završio je bez golova.

Dodajmo kako je pobjednik devetog po redu turnira ŽNK Široki Brijeg koji je u finalu bio bolji od ŽNK Mladost Nević Polje rezultatom 2:0.
Na turniru je sudjelovalo preko 120 mladih igračica iz osam klubova koji se natječu u Prvoj i Drugoj ženskoj ligi Federacije BiH.

Na području Livna veliki je broj srpskih kuća koje su i dalje uništene, ali je Obrad Vukovljak odlučio da obnovi svoju, na pradjedovini u srpskom selu Gubin podno Dinare.

Iako trenutno živi u inozemstvu, Vukovljak kaže Srni da ga za Gubin vežu uspomene jer je tu proveo djetinjstvo i najljepši period života.

-Odlučio sam da popravim svoju kuću da bih imao gdje doći. Moj dom je ovdje, moje srce je ovdje iako živim daleko. Obnavljam svoju rodnu kuću tamo gdje je moje srce – rekao je Vukovljak.

On govori da je donacija za obnovu srpskih kuća u Livnu sve manje.

-Nisam predavao zahtjev za obnovu kuće, smatram da ima naših ljudi kojima je ta donacija potrebnija nego meni – rekao je Vukovljak.

Paroh livanjski Predrag Crepulja kaže Srni da svaki novi krov predstavlja vraćanje života srpskim selima u Krajini.

-Svijetli primjer dolazi upravo iz srpskog sela Gubin podno Dinare. Svaki novi krov za nas je jedan novi početak. Ovo treba da je primejr i drugima da ne treba zaboraviti tko su mi preci i odakle su krenuli – kaže paroh livanjski.

U selu Gubin niče i crkveno-narodni konak u vrijednosti 200.000 KM, kaže Crepulja.

On dodaje da je utočište za srpske povratnike pravoslavlje, a budući crkveno-narodni konak, pored Crkve Uspenja Presvete Bogorodice, podstiče vjeru u bolje sutra.

Blic.rs

U petak 31. svibnja 2019. u Srednjoj ekonomskoj školi Livno od 11:30 do 14:00 sati organizira se Dan otvorenih vrata za učenike devetih razreda osnovnih škola. Učenici će se upoznati s kapacitetima škole, opremom, kabinetima, nastavnim kadrom, te programima i zanimanjima koja će škola upisivati u sljedećoj školskoj godini.

Subota, 01.06.2019. od 21 sat.       Uplata po ekipi 20 KM.
PRIJAVA EKIPA DO SUBOTE u 21 sat na lokaciji Caffe bar Red Carpet

1. nagrada – 100 KM + 70 % od uplate
2. nagrada –   50 KM + 30 % od uplate

Dobrodošl

Bošnjački glumac i direktor Kamernog teatra u Sarajevu Emir Hadžihafizbegović podržao je prosvjede ispred sjedišta VSTS-a u Sarajevu. U jutarnjem programu N1 pojasnio je zašto se odlučio na taj potez, a iznio je i svoja druga politička razmišjanja.

“Ja sam došao na te prosvjede da netko ne potcjenjuje moju inteligenciju, da mogu mirno stati pred ogledalo, pred svoju djecu, pred zastavu BiH, pred šehidsko mezarje jer moji drugovi koji su ginuli za ovu državu nisu ginuli sigurno da bi Pandža primao novac i hodao slobodno.”

Razlog svog dolaska na protest vidi u širem društvenom problemu “lobotomiziranja” društva.

“Kontekst mog odlaska na ove prosvjede nije Tegeltija. Ja politički promišljam jer ako se vi ne bavite politikom nemojte se ljutiti ako ona sutra počne baviti vama. Ja otvaram jednu opću priču, Tegeltija je samo obični dnevno-politički slučaj”, kazao je.

Osim o prosvjedima, glumac je govorio i o ponašanju i radu Milorada Dodika, Dragana Čovića, stradanju Dženana i Davida, ali i o nacionalizmu rekavši “da je Isus Krist živ, on bi zabranio Thompsona.”

Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH nazvao je osrednjim političarem, a njega i Dragana Čovića okarakterizirao je kao najveće razgrađivače države:

“Kako da se dogovorimo sa ljudima koji su se dogovorili da razgrađuju ovu zemlju? Klipove u Bosni i Hercegovini podmeću dva čovjeka: Dodik i Čović. Moramo se boriti protiv onih koji su njihovi sljedbenici.”

Podsjećamo, Dodik i Čović su na izborima odnijeli uvjelrjive pobjede unutar srpskog odnosno hrvatskoga naroda. Dakle, glumac poziva na borbu protiv većine građana BiH srpske i hrvatske nacionalnosti.

Glumci, pisci, umjetnici i intelektualci u BiH se ne angažuju dovoljno politički, buntovnički jer kako je kazao Hadžihafizbegović – misle da ne mogu ništa promijeniti. No, kako kaže – potrebno je probuditi empatiju. Dnevnik.ba

OSMRTNICA / Draško Krešo – Tašo

Počivao u miru Božjem!

Časna sestra Blanka Jeličić i muallima Šejla Mujić-Kevrić dobitnice su Večernjakova pečata za međureligijski dijalog. Časna i muallima, ujedinjene u činjenju dobra, osobe su kojima se Bosna i Hercegovina može ponositi i čiji bi put svaki čovjek trebao slijediti, prenosi Večernji list.

Njih dvije rade u Livnu, a zanimljivo je da ni jedna ni druga tamo nisu rođene niti otamo imaju korijene, nego su došle raditi humanitarne projekte u Livno, a i to je posebno za naglasiti. U vremenu kad je Livno bilo rasadnik ljudskih gromada u gospodarstvu, sportu ili nekim drugim oblastima, uistinu je predivno pronaći kao primjer osobe koje su odlučile tu doći i činiti dobro.

Cijela Hercegbosanska županija njima se ponosi. Prije nekoliko godina svoj zajednički humani put, koji grade praktički cijelog života, počele su kupnjom perilice rublja jednoj mladoj majci s četvero djece. Majka je nazvala sestru Blanku.

– Ja sam došla do broja muallime Šejle, nazvala sam je i pitala je li moguće da zajednički pribavimo što je potrebno. Ona je odmah kliknula i rekla “da”. Tako smo počele – prisjetila se sestra Blanka. Onda je bila akcija za teško oboljelu djevojku iz Livna koja je bila košarkašica. Pekle su palačinke, pravile kolače i to zrno zajedništva pretvorilo ih je u prepoznatljivi simbol dobrote u Livnu i ostatku ove županije.

Pomoć svima u nevolji Šejla Mujić-Kevrić o tim zajedničkim misijama koje su ih spojile rekla je svojedobno: – Taj zajednički međureligijski rad, kada vam netko ponudi određeni zadatak koji trebate zajedno obaviti… Tek tada sam osjetila slast nečeg što radite s nekim tko nije vaše vjere, a s kim dijelite zajedničke ciljeve, a to je da se nekome u nečemu pomogne i to sam uistinu osjetila sa svojom prijateljicom, sestrom Blankom – kazala je muallima Šejla. Razgranale su cijelu mrežu mira, međusobne pomoći, tolerancije.

– Kako kaže sveta Majka Terezija: “Sve nas je ista Božja ruka stvorila”. I to je meni dovoljno, sasvim dovoljno da mi možemo zajedno djelovati za brata čovjeka. Svi smo ljudi, Božja djeca – riječi su sestre Blanke.

Puno toga zajedničkog imaju dvije humanitarke, a to im je pomoglo da zajedno kreću u humanitarne misije i realiziraju ih uspješno. Za njih podjela u društvu po bilo kakvoj osnovi nema, tako da su uz katolike i muslimane, potpomagali i pravoslavce i sve druge ljude iz različitih vjerskih skupina kojima je trebala pomoć, potrebitima, siromašnima, bolesnima…

– Kada mi je teško i kada mi je baš potrebna pomoć, muallima Šejla i sestra Blanka uvijek su tu. Kada god zatražim, pomognu mi, nisu me još odbile ni u čemu. To mi baš puno znači, posebno zbog moje djece. Svi smo mi ljudi, a jedan je Bog. Lijepo mi je vidjeti da se slažu Bošnjaci i Hrvati – kazala je Munira Krlegić iz Livna.

Blaženka Budić za njih također ima riječi hvale. Njezinih dvoje djece oboljelo je od multiple skleroze, suprug joj je umro, a zbog stresa kćeri Ani bolest se ubrzo razvila. Ana je nekad bila sjajna sportašica koju su od diplome iz kriminalistike dijelila samo tri ispita. Nažalost, priča se okrenula u tužnom smjeru. Ali i to je spojilo dvije osobe koje žive vjeru da pomognu Ani i njezinoj obitelji.

Njihova dobra djela dulje vrijeme je pratio i nagradio Večernjakov pečat, a muallima Šejla Mujić-Kevrić otkrila nam je dojmove o uspjehu u Mostaru. – Prije svega, želim najsrdačnije i najtoplije zahvaliti uredništvu na nominaciji, a onda i na priznanju koje smo dobile, odnosno na Vecernjakovu pečatu.

Najiskrenije, nismo očekivale ni jedno ni drugo. Ali, Bogu hvala, koji nastoji našom pričom probuditi dobro u ljudima, pa se ona vrlo brzo proširila zemljom, a i svijetom. Dobro se ne može sakriti, uvijek će naći klicu da izađe na površinu, ma koliko zlo bilo snažno i mračno. I to je dokaz kako smo svi mi prirodno naklonjeni dobru, svjetlu, pozitivnom u odnosu na negativno, samo počesto izaberemo pogrešne porive u nama samima.

Večernjakov pečat je ogromno priznanje, nešto o čemu se može sanjati. A mi smo ga, eto, dobile. Nevjerojatno! Još uvijek ponekad pomislim da je sve to bio san, jedan lijep san, ali hvala Bogu da je ipak java – ističe muallima Šejla.

Plemenit posao I ona i sestra Blanka bez pogovora rade zajedno za dobrobit drugih. – Blanka i ja uistinu živimo jednu realnu priču. Dobre smo prijateljice, po prirodi aktivne i željne promjene u zajednici pa nam nije teško usuglasiti se i bez pogovora zajedno raditi. To ćemo i nastaviti, ako Bog da, a priznanje koje smo dobile još nam je jači vjetar u leđa da intenziviramo zajedničke projekte.

Mnogo ljudi nam je čestitalo na priznanju, kako iz zemlje, svijeta tako iz naše lokalne zajednice. Svi su iskreni, sretni zbog nas, dajemo im razloga da vjeruju kako možemo svi živjeti zajedno, pomagati si, bez vlastitih interesa. A ako smo uspjele razbiti predrasude barem u 20 osoba, naša misija je uspješna.

Naša priča je imala rezultat i on je više nego pozitivan. Još jednom, od srca hvala uredništvu Večernjeg lista koji su prepoznali važnost naše priče, promovirali je, a onda joj odali i najveće priznanje – Večernjakov pečat. Pokazali ste našem građanstvu da radite plemenit posao, da vam je stalo do čovjeka. Do običnog čovjeka! Neka je dragi Bog s vama u miru – istaknula je muallima Šejla u svojoj zahvali. Sestra Blanka nam se javila iz Zagreba.

Uskoro će opet u svoje Livno, u novu humanitarnu misiju, a telefonski nam je prokomentirala cijeli događaj. – Što reći o Večernjakovu pečatu nego lijep, veličanstven događaj koji je uspio okupiti različite i različito, a opet isto i iste, one s ljudskim vrijednostima i kvalitetama. Što zaželjeti nego – neka živi i neka potraje Večernjakov pečat koji će potvrditi i potvrđivati ono najvrjednije u ljudima, a to je ljubav za brata čovjeka u potrebi.

To je misija svih nas – istaknula je sestra Blanka. Istinske humanitarke nastavljaju sa zajedničkim radom, na radost svih.

Glavni potpisnik povratka dobre košarke u Draženov dom

Trener Cibone Ivan Velić (46.) kreator je Cibonine košarkaške renesanse. Cibosi naslov nisu osvojili još od 2013. godine, a upravo je Velić glavni potpisnik povratka kvalitetne dobre u Draženov dom, i prvog naslova nakon šest godina posta. Portal 24 sata javlja kako je Velić kao mladi vojnik sudjelovao u ratu u Bosni i Hercegovini. “Sam se prijavio u HVO, kupio pušku za tisuću njemačkih maraka, prošao dvotjednu obuku, a u HVO Livno zapovjednik mu je bio, ni manje ni više – Ante Gotovina. Koji mu je naposljetku i omogućio studiranje!”, ističe spomenuti portal.

‘I danas silno cijenim sve ljude iz Domovinskog rata’

“Mi kao obični vojnici s njim nismo imali doticaja, no o kakvom se čovjeku radi, shvatio sam na vlastitom primjeru. Naime, nakon godinu dana bez većih ratnih djelovanja, zamolio sam da mi se omogući igranje košarke i studij u Zagrebu. A takvo što upravo je odobrio general Gotovina, jer bez njega se takvo što nije moglo dogoditi. Nakon svega, a dosta je mojih kolega bilo ranjeno, neki su i poginuli, pitao sam se nisam li trebao ostati do kraja rata. I zato i danas silno cijenim sve ljude iz Domovinskog rata, pa čak svojim igračima ponekad povučem paralelu između njihova posla, a on se svodi na treniranje i igranje, i tih ljudi. Činim to da se moji igrači zamisle i da dobiju motivaciju”, rekao je Velić kolegi Draženu Brajdiću za Večernji list početkom ovog mjeseca.

Prometna nesreća

Velić je doživio i prometnu nesreću. S manjim automobilom sudario se s kamionom na putu između Mostara i Širokog Brijega, a zadobio je potres mozga, napuknuće rebra te mu je pomaknuo vratnji kralježak. Problem je bio velik jer mu je napuknulo jedno rebro, doživio je potres mozga i pomjerio mu se sedmi kralježak.

“A sve to dogodilo se u nimalo bezazlenoj saobraćajnoj nesreći iz koje je prošlo ljeto jedva izvukao živu glavu”, piše Večernji list.

‘S malim automobilom završio sam pod šleperom’

“S obzirom na to da sam s malim automobilom završio pod šleperom, sretan sam što sada nisam bivši. No, kako nije svako zlo za zlo, ja sam nakon te nesreće prilično promijenio neke svoje stavove, posebice prema ljudima. Neki igrači koji su dulje sa mnom, kažu mi da sam se promijenio i u komunikaciji s njima. Bio sam oštriji, a sada sam puno blaži, više ljudski gledam te svoje igrače. Sada čekam da završi sezona da se ozbiljnije posvetim fizikalnim terapijama, da odem u toplice. Liječnici mi kazuju da moj oporavak ne ide očekivanim tijekom zbog stresa koji ide uz ovaj posao”, kazao je Ivan Velić.

Cibosi kreirali senzaciju

Košarkaši Cibone u četvrtak navečer kreirali su pravu senzaciju osvojivši pokal najbolje košarkaške momčadi u Hrvatskoj. Vukovi su pobijedili Cedevitu sa 100-98 (22-23, 32-22, 14-33, 32-20) i tako u četiri utakmice finalne serije ‘pomeli’ peterostrukog prvaka Hrvatske za svoj prvi naslov od 2013. godine, a 19. ukupno.

Net.hr