U župi Svih svetih u Livnu je 7. travnja 2019. održana prodajna izložba čiji prihod je namijenjen potrebama misija Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Paragvaju i Salomonskim otocima.
Sestre milosrdnice Provincije Majke Divne – Sarajevo, članice Udruge sv. Vinka Paulskoga i Marijanska vinkovska mladež marljivo su pripremali tu izložbu i radosna srca ju pred župnom crkvom Svih Svetih i samostanskom crkvom sv. Petra i Pavla na Gorici, ponudili Livnjacima.
Organizatori ove plemenite akcije zahvalni su svima na velikodušnoj pomoći za potrebite u misijama.
Program obilježavanja Dana obrane Livna nastavlja se kroz sljedeće dane kulturnim i sportskim manifestacijama, a središnja proslava predviđena je 23. travnja mimohodom livanjskim ulicama i svečanom sjednicom Gradskog vijeća Livna.
Program “Dana obrane Livna u Domovinskom ratu”, kojim se obilježava 27. obljetnica početka ratnih sukoba na području Livna, počeli su u subotu okupljanjem branitelja i predstavnika gradskih i županijskih vlasti nakon čega je uslijedio obilazak sektora livanjske bojišnice gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće u spomen na poginule branitelje.
Sveta misa zadušnica služena je u crkvi sv. Leopolda Mandića u Zagoričanima, nakon čega se druženje nastavilo na Koričini, prijevoju između Livna i Glamoča, gdje su na današnji dan prije 27 godina srpske snage izvršile napada u pokušaju zauzimanja Livna.
Predsjednik Organizacijskog odbora “Dana obrane Livna u Domovinskom ratu” Mirko Perković u razgovoru za Fenu prisjetio se tih dana, spomenuvši strateški značaj obrane Livna, prvo na prijevoju Koričini te deset dana kasnije s druge strane Livanjskog polja, u naseljima Rujani i Čelebići, gdje su hrvatske snage uspjele zaustaviti snažan napad velikosrpskih snaga te obraniti Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
”Cilj srpskog napada bio je ovladati Livnom i spojiti se sa snagama u dolini Neretve, istodobno izbiti na Vaganj i pod topničko-raketnu kontrolu staviti Split, Makarsku i Sinjsku krajinu. Linija razdvajanja duga 85 km uspostavljena je tada uspješnom obranom Livna te je ostala nepromijenjena sve do kraja 1994. kada su s ovog prostora započele završne operacije i pripreme za vojno-redarstvenu akciju Oluja”, kazao je Perković.
Dodao je kako mu je želja mlade upoznati s povijesnim događajima iz Domovinskog rata i žrtvom koju su podnijeli hrvatski branitelji za opstanak hrvatskog naroda. Program obilježavanja Dana obrane Livna nastavlja se kroz sljedeće dane kulturnim i sportskim manifestacijama, a središnja proslava predviđena je 23. travnja mimohodom livanjskim ulicama i svečanom sjednicom Gradskog vijeća Livna.
Već godinama u županijskim javnim poduzećima i ustanovama, a posebno u šumarijama i Vladi Hercegbosanske županije, hiperprodukcija je zaposlenih. Više se umore tražeći gdje će tko sjesti, ili gledanjem kroz prozor, nego radeći.
A, kako i koliko „rade“ najbolji je pokazatelj sve masovnije iseljavanje čitavih obitelji, pa i kompletnih naselja zbog nedostatka posla za obične građane.
Koliko „rade“, a posebno u županijskom Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša, koje godinama pokriva SDA i koje, kao najmanje atraktivno, Livnjaci u šali zovu „Ministarstvo foša“, pokazuje i foša (korito potoka Brina) koja je odmah iza Vlade HBŽ i JP Komunalno i koja je, kao i krug Komunalnog, zatrpana smećem.
U foši iza Vlade, uz gomile smeća, ovih dana je i oveći bačeni jogi ! Da ministri, činovnici i komunalci kad se premore, po potrebi, imaju gdje i prileći.
S ponosom Vas obavještavamo da je početkom travnja 2019. godine, kao rezultat rada Poslovnog Inkubatora, Linnovate Tehnološki park Livno kroz razne programe i rad sa mladim ljudima uspio pomoći pokretanju dvije, nadamo se, uspješne poduzetničke priče.
Radi se, na prvom mjestu o Obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu Đuran, koga zastupa vlasnica i direktorica Katica Đuran. Nakon nekoliko mjeseci zajedničkih analiza te planiranja, Linnovate Tehnološki park je uložio sredstva za jačanje kapaciteta ovoga gospodarstva.
Nadalje, pokretanjem poduzeća SAPOT d.o.o., direktor i osnivač Goran Perković, također u proteklih nekoliko mjeseci korisnik inkubatora, zajedničkim trudom je ostvario preduvjete te dobio povjerenje i investiciju od strane Linnovate Tehnološkoga parka.
Važno za naglasiti, u prva dva startup-a uloženo je ukupno 35.000,00 KM u obliku pozajmica. Radi se o značajnim sredstvima koja će biti neophodna za pokretanje i rast ovih poduzetničkih poduhvata. Naravno, pored financijske podrške, korisnici inkubatora također imaju i podršku u edukaciji, infrastrukturi kao i jako važnu podršku prilikom stvaranja tržišta.
Novac investiran u startupe dolazi iz posebno razvijenoga rizičnog investicijskog fonda, koji je pripremljen te prilagođen potrebama HBŽ početkom godine od strane Linnovate Tehnološkog Parka. Fond se za sada puni isključivo iz donacija privatnih donatora, čiji su donatori suosnivač Linnovate Tehnološkog parka Mate Rimac, te još jedan za sada anonimni donator porijeklom sa naših krajeva.
Unatoč krizi, te svim poteškoćama sa kojima se suočava današnje gospodarstvo u Bosni i Hercegovini, a posebno u HBŽ, jako smo ponosni na hrabru i poštovanu Katicu i Gorana, te im želimo sve najljepše želje te uspjeh u budućem radu.
Proljeće te ’92 godine nije mirisalo beharom i zelenom travom kao mnoga prije. Bilo je oporo, sumorno i neizvjesno. Barut se mogao namirisati u zraku ponajviše zbog netom odigranih događaja na Kupresu. Nemir se uvukao u narod, jer svatko je imao nekog naprijed u rovu. Isčekivanje umori čovjeka, a čekati napad jačeg, opremljenijeg, je tim gore.
Čekali smo. Noću, gledajući zvjezdano nebo zamišljali smo djevojke, sestre, mlađu braću, roditelje, zamišljali smo provode po diskotekama, opijanja i zaljubljivanja, nesretne ljubavi. Zamišljali i čekali. Zorom promrzli, nenaspavani, gledali smo u izmaglicu Livanjskog polja. Izmaglicu koja je krila udaljene zvukove dušmanskih oklopa.
Kružile su priče o “niškim padobrancima”, elitnim izviđačima Jugoslavenske armije, specijalcima, a mi smo imali samo iskustvo bivše vojske i nekoliko bojevih gađanja. Netko nije ni to imao, a bilo je i onih koji su u vojsci nemalo dužili kremenjače.
To jutro gorilo je Livanjsko polje, dušmanska kanonada nije prestajala. Uslijedio je oklop i pješadija! Oklop moćan, pješadija tuga i jad. Zbog tog izginuše i pobjegoše. Uslijedila je opora tišina, tišina kakva se nije ponovila dugo vremena. Mi smo ih čekali da ponove napad, a oni čekali nas. Ispada da je uvijek čekati najgore.
U tom napadu izginuše nam dragi ljudi. Geleri i meci prekinuše momačka sanjarenja, opijanja, diskoteke… Preživjeli odrastoše, nestade onog mladenačkog sjaja u očima, zamijeni ga neka potmula ubojita iskra osvete. Stisnuti zubi i pogled u daljinu odavao je odlučnost da se izdrži. Izdržalo se četiri godine rovova, granata, zvižduka metaka i malo po malo oni koji rat započeše, odlučiše da ga i okončaju.
Nikada veće izgubljenosti, zbunjenosti i nesnalaženja nije bilo no u trenutku razduživanja oružja. Trebalo je nastaviti sa životom, a kako? Gdje god da se okreneš ni tvornica, ni posla, ni mogućnosti. A nama još zviždi u ušima, još se noću ne može usnuti kao što Bog zapovijeda. A treba nastaviti sa životom.
Već tada se dalo naslutiti da smo upotrebljena roba koju će glavešine uskoro odbaciti, da smo balast koji samo smeta. Podrumaši i dezerteri su pomalo počeli da kroje život nas bojovnika, a da pri tome ih je boljelo uho za našim problemima. Jer što oni znaju o zvjezdanom nebu, sanjarenju i iščekivanju rovovskih zora. Ništa. A nije ih ni briga.
Kada smo ostali bez oružja, ostali smo i bez prava. Danas se o danima ponosa i slave priča po bauštelama Njemačke. Čitave bojne obitavaju po gradovima Europe. Gledaju se tuđe zvijezde i više se ne sanjari. Više nema snova o boljoj, sretnijoj zemlji, poslu, domu… To smo stvorili uhljebašima, dezerterima i stožernim ulizicama.
Dok mnogi odlaze prema zapadu, obitelj Orman vratila se iz Njemačke da bi u livanjskom kraju pokrenula proizvodnju nadaleko poznatih sireva. Pod brendom Farmersko blago danas rade različite varijacije livanjskog sira.
Nekoliko se mljekara na 22. međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru predstavilo sa svojim sirevima. Posebnu je pažnju raznolikošću proizvoda privlačio štand sa sirevima obitelji Orman iz Livna.
Dok mogi odlaze prema zapadu, oni su se vratili iz Njemačke da bi u livanjskom kraju pokrenuli proizvodnju nadaleko poznatih sireva. Obitelj Orman pod brendom Farmersko blago danas radi različite varijacije istih sireva, a neki od njih su s maslinovim uljem, smokvama, biberom i limunom.
Ormanovi su se iz Njemačke vratili 2000. godine, a tri godine poslije osnovali firmu. “Radili smo tada u malim lončićima od 40 litara. Imali smo svojih par krava. Radili, ulagali i pomoću kredita došli do ovoga danas”, priča mladi Admir Orman predstavljajući obiteljski biznis, mljekaru za koju kaže da je još uvijek manja.
Njezin kapacitet je 1.500 litara dnevno, a kada govori o siru, radi se o 120 do 150 kilograma sira. “Bavimo se isključivo proizodnjom sira i to više vrsta. Tu je Livanjski sir Premium, Livanjski sir Selekcija koji je na zrenju šest mjeseci, sir sa biberom i limunom, sa začinskim biljem i deset vrsta tucanih paprika te više vrsta sira u maslinovom ulju”, nabraja Orman pohvalivši se kako su i posjetioci na sajmu oduševljeni njihovim livanjskim sirom. Kaže, kombinacije koje nude su im neobične i još uvijek nove na tržištu.
Krenuli s pet krava – danas imaju 20 kooperanata
Ormanovi su krenuli s pet krava, a danas imaju preko 20 kooperanata od kojih otkupljuju mlijeko, što često nije jednostavan posao, najviše zbog toga što je sve manje stočara.
“Mlijeko otkupljujemo najviše po Tomislavgradu i okolnim selima Livna. Inače, sada je teže naći sirovinu jer ljudi masovno odlaze u Njemačku pa se trudimo dati što veću cijenu mlijeka. Najniža cijena je 55 feninga po litru dok je najviša 65 feninga, što ovisi od kvaliteta mlijeka. Imamo preko 20 kooperanata za sada. U narednih tri, četiri mjeseca mislimo pokrenuti novu firmu baš u gradu Livnu”, najavljuje Admir dodavši da se mljekara za sada još uvijek nalazi u selu Sturba, nadomak Livna. No, kako se razvijaju, odlučili su u industrijskoj zoni Livna pronaći lokaciju na koju će preseliti postrojenje i biti, kako ističe Admir, jedna ozbiljna firma.
U posao je za sada uključena cijela obitelj. “Ima nas pet iz familije. Majka, otac, brat, nevista, ja i još troje radnika. Kako ćemo se proširivati, trebat će nam još minimalno dvadeset radnika”, otkriva Admir sigurno zanimljivu informaciju ljudima s ovoga područja.
Prodaja od kućnog praga do ruskog tržišta
A kada govorimo o situaciji na tržištu i cijenama sira, Orman kaže da je situacija solidna. “Sir izvozimo u Crnu Goru i Srbiju. Nadamo se izvozu i u Europsku uniju, ali najviše u Rusiju, na koju se najviše fokusiramo i što već imamo dogovoreno. Na nama je da radimo i pravimo sir te da ispoštujemo dogovor”, kaže Orman otkrivši da je u planu i jačanje prodaje na domaćem tržištu.
Osim na sajmovima, njihov se sir može kupiti u trgovačkim centrima Mercator i Konzum. Naravno, prodaju ga i na kućnom pragu.
“Cijena po kilogramu je od 15 KM s PDV-om do 18 KM. Ovisi o vrstama sireva. U mljekaru nam dolazi puno ljudi iz Hrvatske i Slovenije. Čuli su za nas pa nas posjete u mljekari i kupe sir”, kaže Admir komentiravši i Mostarski sajam.
“Na sajmu smo zadnje dvije godine i utisci su odlični. Ljudi su zadovoljni našim proizvodima i sve se više raspituju za njih. Do kraja godine, nakon što preselimo na novu lokaciju, naši će sirevi biti zastupljeniji i na domaćem tržištu”, zaključuje Admir Orman, a mi ga sa željom da u svom naumu uspiju, držimo za riječ.
Već 16 godina Udruga za popularizaciju njemačkog jezika na području Republike Hrvatske „Europski kulturni krug – EKULTˮ uz Osnovnu školu Vidovec te Općinu Vidovec organizira Dramske igre na njemačkom jeziku „Theaterspieleˮ.
To je projekt koji je u ovih 16 godina izrastao u međunarodnu manifestaciju uz jaku potporu i pokroviteljstvo Veleposlanstva Republike Njemačke, Zaklade podunavskih Švaba iz Stuttgarta, Središnjeg ureda za školstvo u inozemstvu pri Ambasadi Republike Njemačke, Austrijskog kulturnog foruma, Grada Varaždina, Varaždinske županije, Međimurske županije, Općine Vidovec te brojnih medijskih pokrovitelja.
Cilj Dramskih igara na njemačkom jeziku je promicanje njemačkog jezika na ovom području, razvoj suradnje između škola, osnovnih i srednjih, i vrtića koji sudjeluju i to ne samo na području Republike Hrvatske nego i na međunarodnoj razini. Cjelokupna manifestacija odvija se u tri dana kroz koje je svakoj dramskoj skupini omogućeno da nastupi sa svojom predstavom na njemačkom jeziku u jedinstvenom prostoru Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu te nije natjecateljskog karaktera.
Ovogodišnje 16. dramske igre na njemačkom jeziku održavale su se od 11. do 13. travnja i to na međunarodnoj razini. Gostujuće grupe i gosti došli su iz Njemačke, Austrije, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Mađarske i Hrvatske. Sudjelovale su sveukupno 54 grupe s preko 900 sudionika, a Osnovna škola ,,Fra Lovro Karaulaˮ Livno bila je jedina iz Bosne i Hercegovine.
U petak, 12. travnja 2019. godine u Domu kulture Žepče održao se 11. radijski festival Radio Žepča. U finalnoj večeri nastupila su 23 natjecatelja. Osnovnu školu ,,Fra Lovro Karaulaˮ Livno predstavljala je učenica 6. razreda Marta Rimac koja je prema izboru žirija osvojila 2. mjesto.
Inače, ovogodišnji festival započeo je 23. veljače i kroz 6 polufinalnih emisija predstavilo se preko 50 mladih izvođača iz 23 grada/općine, a Marta Rimac bila je jedina iz Livna.
U utorak 16. travnja 2019. godine održat će se 26. sjednica Gradskog vijeća Livno. Na dnevnom redu, između ostaloga, je prijedlog Odluke o sufinanciranju kamata na obrtničke kredite, prijedlog Odluke o naknadi za gradsko građevinsko zemljište i ostalo građevinsko zemljište po 1 m2, prijedlog Odluke o prodaji građevinskog zemljišta na lokalitetu Zagoričani, k.o. Potočani te prijedlog Odluke o proglašenju Maria Nađa počasnim građaninom Grada Livna. Kompletan dnevni red je u privitku. Sjednica počinje u 9 sati.
Mario Nađ
BOSNA I HERCEGOVINA, FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE, HERCEGBOSANSKA ŽUPANIJA
GRAD LIVNO, GRADSKO VIJEĆE
Broj: 01-02-967/19 Livno, 10.04.2019.godine
P O Z I V
Temeljem članka 62. stavka 1. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Livno („Sl. glasnik Općine Livno“, br. 6/04, 7/09, 3/12 i 8/17) sazivam 26. sjednicu Gradskog vijeća Livno, dana: utorak, 16. travnja 2019.godine
Sjednica Gradskog vijeća Livno održat će se u vijećnici zgrade Grada Livna (soba broj 50) s početkom u 09:00 sati.
Za 26. sjednicu Gradskog vijeća Livno predlažem sljedeći:
DNEVNI RED
Prijedlog Odluke o sufinanciranju kamata na obrtničke kredite
Prijedlog Odluke o naknadi za gradsko građevinsko zemljište i ostalo građevinsko zemljište po 1 m2
Prijedlog Odluke o prodaji građevinskog zemljišta na lokalitetu Zagoričani, k.o. Potočani
Prijedlog Odluke o proglašenju Maria Nađa počasnim građaninom Grada Livna
Prijedlog Odluke o usvajanju izvješća o procjeni šteta
Prijedlog Odluke o visini troškova dopunske izmjere
Nacrt Odluke o korištenju službenih mobitela
Nacrt Odluke o komunalnom redu
Zahtjev za pokretanje procesa provedbe javnog natječaja za izbor i imenovanje tajnika Gradskog vijeća Livno
Prijedlog Rješenja o utvrđivanju prava vlasništva u korist „Ekološke udruge sportskih ribolovaca“ Livno
Prijedlog Rješenja o imenovanju Drugostupanjskog stručnog povjerenstva za poslove iz stambenog djelokruga
Prijedlog Aneksa ugovora o koncesiji, broj: 05-04-2-17-34/13 od 23.01.2014.g.
Izvješće o radu JP „Veterinarska stanica“ d.o.o. za 2018.godinu
Izvješće o radu JP „RTV-Livno“ d.o.o. Livno za 2018.godinu
Aktualni sat
Napomena : u 11.00 sati biće održana prezentacija projekta adrenalinskog parka od strane gospodarskog društva MI-VAL, sukladno Zaključku sa 25. sjednice Gradskog vijeća Livno. Molim Vaše sudjelovanje u radu sjednice Gradskog vijeća.
ČITATELJ: Evo nešto o Gradskoj toplani Livno i o radnicima koji su na prosjačkom štapu, koji nemaju primanja već dva i pol mjeseca, mada gospoda u Općini primaju plaću, a oni su suvlasnici isto tako jednim udjelom. A to još nije sve, žive u toplani k’o u kamenom dobu, bez osnovnih higijenskih potrepština i to bez pitke vode, jer je isključena ima tri tjedna i još mnogo toga.
Evo još o toplani: Radnici bez osiguranja zdravstvenog, možete doći i provjerite u toplani, sve će vam ovo potvrditi sami radnici
Poduzeće ESCO ECO ENERGIJA d.o.o. registrirano je za proizvodnju i distribuciju energija i to isključivo iz obnovljivih izvora energije.
Na prijedlog Općinskog načelnika Luke Čelana formirano je poduzeće javno privatnog partnerstva Općine Livno i poduzeća Dvokut-pro, u omjeru vlasništva od 10% Općina i 90% Dvokut-pro. Udio Općine odnosi se na ustupanje objekta Gradske toplane i zemljišta u koje se polažu toplovodne cijevi, a sve dosadašnje investicije urađene su sredstvima Dvokut-a.
Do sada je urađena rekonstrukcija objekta toplane u kojem je instalirano postrojenje od 2 MW toplinske energije koje kao energent koristi drvnu biomasu , a tijekom naredne grijne sezone 2013/14 biti ?e pušteno u rad postrojenje snage 4 MW čija je izgradnja u tijeku, a koje ?e kao energent također koristiti biomasu.
Poduzeće je sudionik mnogih projekata koji se odnose na obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i smanjenje štetnih emisija u okoliš.
ESCO ECO ENERGIJA d.o.o. je jedan od osnivača udruge Biomasa u BiH.
Poduzeće je za svoja dostignuća u radu na projektu „Energetski park Livno“ dobilo i najeminentniju nagradu u oblasti energetike ENERGY GLOBE NATIONAL AWARD 2013.
Na kraju možemo konstatirati da je ovo jedan iznimno uspješan projekt koji može poslužiti kao primjer za otvaranje mogućnosti stvaranja novih vrijednosti kroz javno-privatno partnerstvo.
Bog vas sve blagoslovio! Ja sam iz Livna i želim vam posvjedočiti jedno svoje ozdravljenje po zagovoru fra Ive Pavića.
Prije 3 godine mi je na jednoj Duhovnoj molitvi pukla vena. Ta moja muka trajala je tri mjeseca, dvaput dnevno sam išla u bolnicu na previjanje,bolovi su bili nemogući. Boljelo me je kad se to diralo, a temperatura je bila, mislila sam, 100 stupnjeva. Ja sam sama sebi kocku leda stavljala poviše mjesta gdje je pukla vena i ta bi se kocka u trenutku otopila. Jedne prilike sam se s našim hodočasnicima uputila na duhovnu obnovu kod fra Ive – on je dolazio u malo mjesto Glamoč, gradić pored Livna. Zavila sam taj dio noge gdje je vena curila i natopila sam dobar tufer betadina i dobro sam to mjesto zamotala zavojem (razmišljam, dugo ću stajati, pa da opet ne bi vena curila). Kad je bilo polaganje ruku, došao je red i na mene.
U sebi sam zamislila želju – citiram: Bože, pomozi mi da mi ova rana na nozi zaraste, ako je volja Tvoja, oslobodi me svih strahova vezanih za tu ranu. I kad je bilo polaganje ruku, počivala sam u Duhu – ležala sam nekih 2-3 minute ili možda malo više. Kasnije sam ustala, ali osjećaji su bili kao da sam letjela među onim svijetom, ja svoje noge nisam osjećala, kao da sam hodala po nekim balonima, kao da sam skakutala. Vratila sam se na svoje mjesto ali srce mi je igralo. Osjetila sam da me čudno gledaju, ali meni to nije bilo važno. Po povratku kući ja sam jedva čekala da taj zavoj skinem. I, gle čuda, kod kuće kad sam došla, ni traga krvi ni sukrvice na toj rani osim betadina i malo končića od zavoja. Samo sam rekla da je s Bogom sve moguće. Hvala Ti Bože na fra Ivi i na svim njegovim ozdravljenjima…
Pakete je osigurao Crveni križ općine Livno uz pomoć tvrtke “Mlinpek-Žitar ” d.d. Jajce koja je donirala 100 pakiranja brašna od po 5 kilograma. Crveni križ općine Livno podijelio je tijekom protekla dva dana 100 paketa humanitarne pomoći s prehrambenim artiklima za 100 socijalno ugroženih obitelji iz te općine.
Pakete je osigurao Crveni križ općine Livno uz pomoć tvrtke “Mlinpek-Žitar ” d.d. Jajce koja je donirala 100 pakiranja brašna od po 5 kilograma. Pakete su na kućne adrese primatelja odnijeli djelatnici i volonteri livanskog Crvenog križa.
Ova nije Livanjska, nego Dalmatinska. Ali prizor me podsjetio na ćaćinu i moju želju da napravimo malu kamenu kuću na njegovoj ledini usred Livanjskog polja. Mater koluta očima na većinu naših želja k’o u svakoj pravoj familiji, ali u tome i leži čarolija. Ne znam hoćemo li ikada tu kuću izgraditi, ali znam da pogled na kamen daje neki osjećaj sigurnosti, osjećaj doma.
I znam da bi zbog tog osjećaja, ćaća i htio kuću. Da usadi dom. A ni ne zna da je već posadio temelje i doma i ljubavi.
Miris trave ljeti pomiješane s mirisom prašine kad auto naiđe puteljkom koji vodi “dokuće”, stvara neke leptire u želucu. Dozvat te može jedino hladna voda s izvora koja umiruje sve unutranje nemire ovog svijeta. Kad ljetne žege krenu, jedino te hlad kamene kuće može vratit na normalnu temperaturu. A zimi ju nikako zagrijat. Ali kad zapucketa vatra i baci sjenu na svaki kredenac u boravku, na svaki goblen na zidu, utopli i kuću i dušu.
Ma koliko god bilo po danu vruće, navečer ti treba jorgan. To stalno ponavljam kao najdražu i najjasniju sliku starog, sada prilično napuštenog sela u kojem sam provodila ljeta puna sijena i okružena raznim životinjama.
Najživlje mi je sjećanje na Putka. Strašna neman od babinog i didovog psa koji me za bradu uhvatio jer sam ga izazivala. Dida je uvijek govorio da sam hrabro podnijela dezinfekciju domaćom rakijom. Nosajuć’ miris te rakije na bradi od malena, jasnije mi je zašto mi je kako godine idu sve draža.
Živopisni susjedi smiješnih nadimaka i vatrenih karaktera, prizori beskrajnih polja pod suncem i plavim nebom, najodmornije noći, najmirisnija jutra i običaji koje ti usade kao da ti život ovisi o njima. A i ovisi. Jer stvori osjećaj kojem se vraćaš kada ostaješ bez snage. To je osjećaj mira, sretnog djetinjstva i brda zatrpanih snijegom i mećava koje sviraju najljepše simfonije. To je osjećaj doma, a dom sagrađen od kamena, ne ruši se tek tako.
Mektepsko takmičenje na nivou Muftijstva mostarskog danas je održano i u Mostaru.
Najbolji učenici iz devet medžlisa, pored takmičarskog dijela, imali su priliku družiti se u ugodnom ambijentu Karađoz-begove medrese koja se i ovog puta pokazala kao respektabilan domaćin. Po prvi put na takmičenju su učestvovali i polaznici mektepske nastave iz Medžlisa IZ-e Trebinje.
Komisija za ocjenjivanje testova i učenje Kur’ana u ukupnom plasmanu proglasila je Medžlis IZ-e Livno kao najuspješniji. Drugo mjesto pripalo je Medžlisu IZ-e Mostar, dok je trećeplasirani bio Medžlis IZ-e Tomislavgrad.
U kategoriji učenja Kur’ana za mlađi uzrast polaznika mektpeske nastave treće mjesto osvojio je Muhamed Šabanović iz Stoca, drugo mjesto osvojio je Fatih Jugo iz Tomislavgrada i prvo mjesto Halid Šipković iz Mostara.
U kategoriji učenja Kur’ana za stariji uzrast Lamija Hadžić iz Tomislavgrada osvojila je treće mjesto, drugo Muhamed Crnomerović iz Mostara i prvo Imran Omeragić iz Livna.
U kategoriji općeg znanja za mlađi uzrast najuspješnija je bila Amina Lisić iz Tomislavgrada, drugo mjesto osvojila je Amina Gakić iz Konjica, dok je treće mjesto pripalo Muazu Čevri iz Čapljine.
U kategoriji opće znanje za stariji uzrast provo mjesto osvojio je Omar Ortaš iz Livna, Selma Baralija iz Mostara osvojila je drugo, dok je trećeplasirana bila Lamija Ramić iz Tomislavgrada.
Nagrade pobjednicima uručili su kurra hafiz Armin Abaza, direktor Medrese hafiz Aid Tulek, mr. Suad Mujakić i rukovodilac službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva mostarskog Ilham ef. Puce.
Prenoseći selame i iskrene čestitke mostarskog muftije mr. Salem ef. Dedovića svim takmičarima i njihovim muallimima i muallimama ef. Puce je podsjetio na važnost cijeloživotnog sticanja znanja istaknuvši da je najveća blagodat koju čovjek može zadobiti na ovom svijetu znanje o svojoj vjeri. „Mekteb je važan segment našeg odgoja i obrazovanja. U mektebu učimo o temeljima naše vjere, tradicije, kulture i o našem jeziku. Mekteb nam pomaže da upotpunimo naš identitet. Velika je stvar da vi danas predstavljate svoje medžlise na ovom takmičenju i nadam se da ćete i buduće nastaviti učiti o našoj vjeri i biti korisni članovi Islamske zajednice“, poručio je ef. Puce.
Na kraju je svima njima ukazao na značaj i doprinos Karađoz-begove medrese u kulturi življenja i civilizacijskim doprinosima bošnjačkom narodu i bosanskohercegovačkoj samobitnosti.
Pitke vode koje su pod ingerencijom javnih komunalnih poduzeća grada Livna te općina Tomislavgrad, Kupres i Drvar, a kojim se opskrbljuje stanovništvo u gradskim i ruralnim sredinama, ispravne su za piće i vrlo dobre kvalitete.
– Vodu za piće u spomenutim područjima redovito kontrolira Zavod za javno zdravstvo Hercegbosanske županije – izjavila je Feni ravnateljica Zavoda Diana Mamić i pojasnila kako pojam ispravnosti vode za piće znači da voda poslana na analizu mora fizikalno-kemijski te mikro-biološki zadovoljavati kriterije.
“Zavod za javno zdravstvo konstantno od početka godine na području navedenih općina vrši laboratorijske analize u kojoj se ispitiva kvaliteta vode za piće koja mora zadovoljavati osnovne kriterije o ispravnosti prema Pravilniku o kvaliteti vode za piće”, kazala je Mamić. /Fena/HMS/
Ovu SUBOTU 20.04.2019. otvaramo drugi kat VAŠE INSOMNIE
Sigurni smo da boljeg poziva nema, a uz sve to vam nudimo i posebnu PONUDU PIĆA:
– Staropramen – 2 KM
– Belvedere – 100 KM
– Svarog Vodka 0.7 – 50 KM
– Jack Daniels 0.5 + 1l Cole – 50 KM
Za podizanje već VRELE ATMOSFERE zadužen je već dobro vam poznati DJ ROBEX, a kao šlag na tortu našeg programa spremili smo vam MARTINI BAND
Budite i vi dio najbolje atmosfere u gradu do ranih jutarnjih sati, VAŠA INSOMNIA!
Info/rezervacije: 063-421-750
Uskrsno jutro provodimo sa svojim najbližima, a ponavljanje LUDE NOĆI do ranih jutarnjih sati svi zajedno ćemo provesti gdje drugo nego u INSOMNIA clubu
Za vrhunsku atmosferu zadužen je DJ Ivan Milanović Info/rez: 063-421-750
Od 14. do 17. travnja 2019. Grad Bihać bio je domaćin XXII. federalnog natjecanja učenika i studenata glazbe. Svoje glazbeno umijeće pokazali su harmonikaši, puhači, gitaristi i zborovi.
Našu Osnovnu glazbenu školu ,,Franjo S. Vilhar” Livno predstavljali su učenici sa odjela gitare, flaute, harmonike i klarineta.
Sa odjela flaute u dvije kategorije nastupale su tri učenice u klasi nastavnice Berime Cero. Učenica Muna Hadžić u prvoj kategorija osvojila je drugu nagradu, a Anđela Pelivan i Nika Kelava u drugoj kategoriji također su osvojile drugu nagradu.
Sa odjela gitare u klasi nastavnika Darija Šekerije nastupila su dva učenika: u prvoj kategoriji Emanuel Ivančić i u drugoj kategoriji Gabrijela Mihaljević. Oba učenika osvojili su druge nagrade.
Sa odjela harmonike, u klasi nastavnika Marija Perkovića u drugoj kategoriji nastupala su dva učenika: Hanija Pekić osvojila je prvu nagradu, a Ivan Tomić drugu nagradu.
Učenici sa odjela klarineta, u klasi nastavnice Ilme Čagalj u prvoj kategoriji Ivan Barnjak i u drugoj kategoriji Jana Bralo osvojili su prve nagrade. Sve učenici sa puhačkih odjela nastupili su uz glasovirsku pratnju nastavnice Nikoline Ćorić.
Svatko od nas je strepio, nadao se i Bogu molio, da zlo koje je započela velikosrpska ideologija što prije završi. Tenkovi i oklopni transporteri bili su ispred nas, a neprijateljske haubice i minobacači pucali su po nama kao da netko sije žito na svojoj njivi. No, bez obzira na svu silu neprijatelja, hrvatski vojnik nije ustupio pred tom silom i zlom, koje je pokušao posijati među Hrvatima. S pravom se pitamo: odakle zlo koje donosi smrt, ruševine i patnju? Rat je ranio mnogobrojne duše, nanio mnogo patnje i unio nemir u mnoga ljudska srca.
Mnogi naši prijatelji odrasli su preko noći, radovali se životu, a od samoga života još više su voljeli svoju Domovinu. Danas, kada se ponovno sjećamo svih opasnosti koje sa sobom nosi besmisleni i brutalni rat, u kojemu glave lako lete, sve što sada pišem posvećeno je žrtvi grada heroja Vukovara. Ne želim i neću prozivati političare, niti jednu stranku ili udrugu proisteklu iz Domovinskog rata, nego želim sve skupa pozvati na razmišljanje o golgoti kroz koju su prošli zarobljeni hrvatski branitelji grada heroja Vukovara.
Naime, u sklopu Dana obrane Livna, dana 17.04.2019. godine, u dvorani Narodnog sveučilišta, prikazan je dokumentarno-igrani film o vukovarskim hrvatskim braniteljima „Glavu dole, ruke na leđa“ autora Stipe MajićaPipe, koji govori o dramatičnim trenucima zarobljavanja hrvatskih branitelja i civila u Vukovaru. U filmu govore preživjeli logoraši uz korištenje autentičnih snimki, kroz 25 istinitih svjedočanstava o boli i patnjama kroz koje su prošli u logorima smrti u Srbiji, kako bi od zaborava otrgli istinu o Domovinskom ratu.
Film sam odgledao bez treptanja i disanja upijajući svaku izgovorenu riječ i svaku scenu, a kada je film završio oteo mi se uzdah, a suze su same potekle. Više minutni muk svih nazočnih govori kako su i oni na sličan način doživjeli bol i patnju hrvatskih mučenika u srpskim logorima smrti.
Kada pišem ovu kolumnu, ponovno mi se ote uzdah, a suze same potekoše. Prikazivanju filma nazočio je Predrag Mišić Peđa, koji je proveo 269 dana u logorima smrti Stajićevo, Sremska Mitrovica i Nišu, Srbiji, nakon srpske okupacije grada heroja. U svom obraćanju je istaknuo kako film prati priču 7000 ljudi kroz 269 dana provedenih u koncentracijskim logorima u Srbiji.
Iako su preživjeli strah, prijetnje, batinanja, izgladnjivanje i silovanja, nakon što su razmijenjeni 1992. godine, za njih nije nastalo sretno vrijeme, nego su ostale trajne posljedice. Iako su proživjeli teške trenutke u logorima smrti, otkrili su novi život, drugačiji od straha i mržnje, a koji je posvećen opraštanju.
Dragi moji Livnjaci. Svi smo bili u ratu, ali ovu priču o sedam tisuća hrvatskih branitelja i civila iz filma, koji su prošli 269 dana golgote po srpskim logorima smrti, ne mogu se usporediti sa svim mukama i patnjama kroz koje smo sami prolazili u Domovinskom ratu. Ova priča nema namjeru našu žrtvu usporediti s njihovom žrtvom, nego želim potaknuti nas hrvatske branitelje iz Livna na razmišljanje, je li se njihova žrtva isplatila za slobodu hrvatskog naroda.
Grad Livno, s okolnim naseljenim mjestima ima oko 36 tisuća stanovnika, a na prikazivanju dokumentarno-igranog filma „Glavu dole, ruke na leđa“ bile su nazočne trideset i tri osobe. Film nije govorio o političarima i političkim strankama, nego o patnjama hrvatskih branitelja i civila iz Vukovara, koji su prošli logore smrti, kako bi nama omogućili bolji i sretniji život.
Znam, bit će komentara „nisam znao, nisam mogao, nismo se za ovo borili, ne zanima me“ i još stotinu drugih komentara, ali neće biti onih koji će priznati „mogli smo doći, ali nismo htjeli doći“. Livno, je li te sramota, jer nisi htio pogledati i čuti priču hrvatskih mučenika u srpskim logorima smrti iz herojskog i mučeničkog grada heroja Vukovara?
Kada se bliži obljetnica stradanja Vukovara, moji Livnjaci pale svijeće duž obilaznice i okolnim selima, iznajmljuju autobuse kojim hrle u Vukovar, kako bi se poklonili gradu heroju. Ovoga puta, mučenici grada heroja su došli u Livno, kako bi svoju tužnu priču uživo ispričali nama Livnjacima.
Na ovaj način smo pokazali gradu heroju i njihovim mučenicima, kako smo postali obični farizeji, te vas molim, nemojte nikada više govoriti kako Dane obrane treba organizirati ovako ili onako, kriv nam je ovaj ili onaj. Ne, nama nitko nije kriv, krivi smo sami, jer smo dopustili lažnim braniteljima i lažnim stradalnicima da nam uzmu našu žrtvu i žrtvu poginulih i nestalih hrvatskih branitelja.
Diljem Herceg- Bosne, u kojima se prikazivao film „Glavu dole, ruke na leđa“ dvorane su bile pune, a moje Livno koje ima 36 tisuća stanovnika i preko 4 tisuće branitelja, film su pogledale trideset i tri osobe. Livno, je li te sramota?
U razgovoru s gospodinom Predragom Mišićem Peđom saznao sam, kako ulica u kojoj živi u Vukovaru ima 140 kuća, od kojih su 85 obitelji koje su porijeklom iz Livanjskog kraja.
Pozivam organizatore Dana obrane Livno, da objasne, zašto nisu pozvali na prikazivanje filma učenike srednjih škola, kako bi našu djecu upoznali s herojskim gradom Vukovarom i žrtvom hrvatskih branitelja grada Vukovara, te da objasne zašto nisu upoznali javnost putem internetskih portala i lokalnih radio postaja o prikazivanju filma dan prije samog prikazivanja, nego se netko sjetio dan poslije prikazivanja filma pustiti razgovor s Predragom Mišićem Peđom na Radio Livnu.
Dana, 23. travnja slavi se obljetnica obrane Livna u Donjim Rujanima i Čelebiću, na kojem će biti nazočno više stotina političara i branitelja, a sve uz besplatnu janjetinu, grah i potoke piva, pa se nadam, kako će se sjetiti hrvatskih mučenika grada heroja, koji su prošli golgotu srpskih koncentracijskih logora… eh, Livno, moje drago.
VELIKO OTVORENJE DRUGOG KATA
, a kao šlag na tortu našeg programa spremili smo vam 
