U Duhovnom centru Kuća Djeteta Isusa u Livnu, što ga vode časne sestre Služavke Malog Isusa Splitske provincije, održane su od 27. do 30 kolovoza ovogodišnje duhovne vježbe za mlađe svećenike Splitsko-makarske nadbiskupije.
Voditelj je bio fra Diego Deklić član Franjevačke provincije sv. Jerolima koji je na službi u Samostanu na Košljunu. Svećenicima se pridružio nadbiskup mons. Marin Barišić i pastoralni vikar dr. Nediljko Ante Ančić. Ovaj put se okupilo svega desetak sudionika što je znatno manje nego prijašnjih godina. Razlog tome su nedavno obavljeni premještaji petorice mladih svećenika a zatim i zauzetost nekih od njih u neposrednoj pripremi Trećeg susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu (15. i 16. rujna).

Prekrasan prirodni krajolik Duhovnog centra uz rječicu Žabljak, udoban smještaj, gostoljubivost časnih sestara kao i idealni vremenski uvjeti kontinentalnog podneblja livanjskog kraja na svoj način su pridonijeli tjelesnoj opuštenosti i duhovnoj raspoloživosti. A takvo je raspoloženje potrebno da se u sabranosti i šutnji preko poticaja voditelja dogodi susret s Božjom Riječi. Kad osjeti Kristovu blizinu u svojemu srcu, čovjek biva očišćen, prosvijetljen i osnažen njegovom ljubavlju da spozna svoje poslanje i da vjerno vrši Božju volju i izvrši poslanje u Crkvi.

Tijekom duhovnih vježbi njegovali smo šutnju, zajedno smo molili jutarnju i večernju molitvu, te dan završavali klanjanjem i povečerjem. Na rasporedu je bilo po jedno razmatranje prije podne i jedno poslije podne. Euharistijsko slavlje slavili smo oko podneva s homilijom voditelja da bi ono uistinu bilo fons et culmen naših duhovnih razmišljanja tih dana.

Fra Diego je u uvodnom razmatranju naznačio smjer kojim će poći u svojim nagovorima. Naveo je kao temeljno polazište evanđeosko mjesto gdje Isus odabire dvanaestoricu da budu s njim i da ih šalje. Ovi dani su, nastavio je, naš godišnji ispit savjesti, jesmo li s Gospodinom i kako smo s njim povezani. Ako nismo u njegovoj blizini, ne osluškujemo njegovu Riječ koja nas ispravlja i prosvjetljuje, ne napajamo se na izvoru vode žive, ne može pravo uspjeti naše poslanje i naša svećenička služba. Zato važi pravilo: u duhovne vježbe ući čitav, biti sam sa sobom te izići promijenjen.

Sljedeća tri razmatranja bila su razmišljanje o trostrukoj svećeničkoj službi: naviještanja, posvećivanja i upravljanja na temelju kateheza što ih je svojevremeno držao papa Benedikt XVI. Prenoseći nam misli velikog teologa i pape Ratzingera o službi nas zaređenih Kristovih službenika voditelj je progovorio osvježavajuće, živo, duboko i osobito životno aktualno. Peto razmatranje bilo je uokvireno u pokorničko bogoslužje i služilo je kao priprema za ispovijed.

U završnom nagovoru fra Diego je progovorio o nekoliko bitnih crta marijanske svećeničke pobožnosti. Blažena Djevica Isusova majka je pralik Crkve Božje i uzor vjere. Nju je Gospodin ostavio nama za majku. Zato su temeljne značajke lika Bogorodice (svekolika raspoloživost za Boga, slušanje i vršenje njegovih riječi, poniznost i nenametljivost) i temeljne crte svećeničke duhovnosti.

MISIJA / NEDJELJKO ANTE ANČIĆ

http://misija.slobodnadalmacija.hr

Broj konja, iz godine u godinu, sve je veći, kaže Željko. Ima ih nešto više od 600, no točan broj znat će krajem mjeseca kada završava sezona ždrijebljenja

U podnožju planine Cincar, nedaleko od Livna, godinama već galopira veliko krdo od blizu 600 divljih konja. Potomci su to pitomih konja, koji desetljećima odolijevaju oštrim zimama, kiši, vjetru, krivolovcima i grabežljivcima.

Sve do prošle godine na snazi je bio Zakon o zaštiti divljih konja, no Općina Livno tu je odluku povukla, javlja N1. Između Kupresa i Livna obitava nekoliko stotina divljih konja koje uglavnom mogu vidjeti svi oni koji se voze tim pravcem. Željko Krišto, član planinarsko-ekološkog društva Borova Glava o njima brine već duži niz godina. Ponekad ih je, kaže, teško pronaći.

“Od 10 minuta pa do dva sata potrage, ovisi jer je pak ovo nepraktičan teren kad se ide vozilom. Dobar dio bi se trebao prepješačiti, tako da treba dosta vremena da se pronađu konji”, otkriva Krišto. Broj konja, iz godine u godinu, sve je veći, kaže Željko. Ima ih nešto više od 600, no točan broj znat će krajem mjeseca kada završava sezona ždrijebljenja.

Izvorno to nisu divlji konji, nego su potomci pitomih konja koje su vlasnici 70-ih godina u jednoj od ekonomskih i političkih migracija pustili da slobodno žive u prirodi. Od tada do danas uglavnom se okupljaju na ovom području, dok se zimi kriju od bure i leda. “U zimskom razdoblju mi moramo dva puta dnevno izići na teren, donijeti sol na teren. Tu su problemi, tada trebaš ljude angažirati. 2012. godina je bila jako nezgodna, i zimsko i ljetno razdoblje kada su bile velike suše. Prošle godine smo izgradili jedno pojilište, ove godine jedno i planiramo još jedno izgraditi”, kaže Krišto.

Budući da ovo područje nema rijeka i drugih izvora, konji se napajaju isključivo iz ta dva pojilišta, pa stoga u ljetnom razdoblju često prelaze preko magistralne ceste, što predstavlja veliku opasnost po sudionike u prometu. Prometne nesreće su česte, a nastale štete dosad je plaćala općina. Odluka o zaštiti divljih konja postojala je do prosinca prošle godine kada je Općina Livno tu odluku povukla do usvajanja nove.

To je izazvalo probleme mještanima koji žive na području gdje obitavaju konji, kao i vozačima, koji sada ne mogu dobiti odštetu u slučaju sudara s konjima. Odluka je povučena, jer su vozači tražili sve veće iznose na ime naknade za štetu koju su nanijeli divlji konji.

“Imamo na državnoj razini Zakon o dobrobiti životinja koji trebamo primjeniti na terenu i sačuvati ovo što imamo, jer neki ljudi ove konje smatraju problemom, a ja rješenjem, prvenstveno kao turističkom atrakcijom. Drugim dijelom bi se mogli angažirati ljudi koji bi se zaposlili da ih čuvaju”, pojašnjava Krišto. Godinama su turistima i putnicima zanimljiva atrakcija, veliki broj ljudi dolazi vidjeti ih, fotografirati ili dati im hrane.

www.vecernji.ba

Gradonačelnik Luka Čelan u prostorijama konzulata Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini u Vitezu potpisao je ugovore s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonkom Milasom.

Ugovori se odnose na dva projekta koje je Vlada Republike Hrvatske odobrila Gradu Livnu u sklopu financijske potpore za provedbu kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu, objavljeno je na stranici Grada.

Naime, Livno je dobio potporu za projekt dovršetka izgradnje Srednje Glazbene škole u iznosu od 300.000 kuna, odnosno 79.288 KM.

Drugi projekt je rekonstrukcija prometnice u naselju Čelebić za koji su odobrena sredstva od 100.000 kuna, tj. 26.429 KM.

Gradonačelnik Čelan je zahvalio Vladi Republike Hrvatske i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske na odobrenoj potpori i nastojanju za doprinos u poboljšanju života hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, objavljeno je na stranici grada Livna.

Osim projekata Grada Livna sredstva osigurana u proračunu Središnjeg državnog ureda za Hrvatske izvan Republike Hrvatske raspodijeljena su na 31 projekt s područja kulture, 23 projekta za obrazovanje i znanost, za područje zdravstva 16 projekata i za ostala područja 35 projekata.

Nakon potpisivanja ugovora upriličena je svečanost kojoj su, uz potpisnike, bili nazočni i visoki dužnosnici iz političkog, gospodarskog i vjerskog života, svojim nastupom svečanost su uveličali i učenici osnovne glazbene škole Franjo Vilhar iz Livna.

(www.jabuka.tv)

Na održanoj utrci XCM HERCEGOVINA 2018 koje je ujedno bilo i državno prvenstvo u maratonu odličan nastup livanjskih vozača. Na stazi dužine 62 km dominirao je Antonio Barać koji je od početka do kraja dominirao utrkom ostvarivši prednost ispred drugoplasiranog više od 10 minuta!

Na malom maratonu u dužini od 32 km 2. mjesto je zauzeo Ivan Deronja i ujedno postao državni prvak u XC maratonu. Na istoj utrci odličan je bio Aldin Jandrić koji je zauzeo 2. mjesto. Zapažene rezultate u svojim kategorijama ostvarili  su i naši vozači Žarko Vukadin, Goran Erceg i Ljuban Gudelj.

Ovih dana Crveni križ općine Livno izvršio je podjelu 100 paketa hrane na kućne adrese 100 socijalno ugroženih obitelji korisnika humanitarne pomoći s područja općine Livno.

Donator spomenute pomoći bila je talijanska humanitarna organizacija “a Braccia Aperte con MARIA “Onlus”.

Crveni križ općine Livno se zahvaljuje navedenom donatoru, koji će ovom donacijom olakšati životnu svakodnevicu našim socijalno ugroženim sugrađanima.

http://nasatv.ba/

Sutra se u Livnu u 18 sati otvara konzulat Republike Hrvatske. Konzul će biti poznati Livnjak Tomislav Vrdoljak (HDZ RH), bivši dogradonačelnik grada Knina i sadašnji dožupan u Šibensko – kninskoj županiji.

Ovom žalbom želim ukazati na nestručnost i neodgovornost osoblja odjela Hitne pomoći u livanjskom Domu zdravlja.

Naime, u noći sa 20. na 21.08.2018. godine, mojoj baki, Boženi Bralo, zatrebala je intervencija Hitne pomoći. Nazvali smo broj 124, objasnili ozbiljnost i žurnost situacije. Rečeno nam je da nisu u mogućnosti intervenirati jer su u tom trenutku na odjelu bili prisutni samo dežurna medicinska sestra i vozač, te da sami organiziramo prijevoz.

Objasnili smo da bi u tom slučaju baka morala prepješačiti veliki broj stepenica do auta, što je prenaporno za nju koja je bila srčani bolesnik. Medicinska sestra je ipak insistirala da je mi pokušamo nekako dovesti na odjel, te da ukoliko ne uspijemo u tome, pozovemo ponovo.

Moja mama, sestra i ja nismo imale previše vremena za razmišljanje, jer se baka iz trenutka u trenutak osjećala sve lošije. Nekako smo, uz veliki napor, uspjele da je dovedemo do auta i dovezemo iz Zabrišća u Livno. Stotinjak metara prije Doma zdravlja baka je izgubila svijest. Dovezli smo je pred sami ulaz u odjel Hitne pomoći, dozivajući pomoć. Nije bilo reakcije, pa smo zvonili.

FOTO: Hitna pomoć Doma zdravlja u Livnu

Potom je par osoba izišlo iz Doma zdravlja i samo RAVNODUŠNO PROMATRALO kako ja pokušavam reanimirati baku. Medicinska sestra Marina je, umjesto da pomogne, samo komentirala moje postupke u datom trenutku. Bez ičije pomoći, iznijele smo je same, i položile na asfalt. Tražila sam da netko od osoblja hitno donese nosila. Tek su se tada, konačno, pokrenuli i donijeli nosila.

Unijeli su je u Hitnu pomoć. Budući da je bakino srce prestalo kucati (nije bilo srčane aktivnosti), trebalo joj je masirati srce i dati adrenalin. Umjesto toga, osoblje joj je nestručno i nesavjesno primijenilo defibrilaciju (primjena elektro-šokova na srcu kako bi se reaktivirao ili normalizirao njegov rad).

Osobno sam medicinska sestra po struci, koja već godinama radi u Njemačkoj, upravo na odjelu Hitne pomoći. Savršeno mi je poznat protokol u ovakvim situacijama, koji je isti svuda u svijetu. Nisam mogla ne reagirati na nehuman i nestručan odnos prema pacijentu.

U ovom slučaju u pitanju je moja baka koja je to platila životom. Razočarana sam i ljuta, pogotovo jer nam je odbijen i inicijalni zahtjev za smrtni list, od tada ordinirajuće dežurne dr. Šarić. Tek smo ga naknadno dobili od dr. Brkića.

S.r. Tanja Petković, Zabrišće Livno

Premijer Andrej Plenković trebao bi u srijedu u 18 sati s hrvatskim članom Predsjedništva BiH Draganom Čovićem otvoriti hrvatski konzulat u Livnu

Premijer bi potom u 19 sati trebao obići bolnicu ‘Dr. fra Mihovil Sučić’, a u 19.30 posjetiti franjevački samostan sv. Petra i Pavla.

U hrvatskom izaslanstvu trebali bi još biti potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas te državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

https://www.tportal.hr

ČITATELJICA: Evo samo jedna informacija:

Jučer u Suhači troje ljudi (jedna žena i dva muškarca) hodaju od kuće do kuće i kao propovijedaju Evanđelje. Na moj upit: Ispred koje vjere dolaze kažu “Mi smo vjernici“. Pa svi su vjernici svoje vjere, odgovorih. “Ali koju vjeru mi nudite?” Tada mi stariji muškarac odgovori: MI SMO JEHOVINI SVJEDOCI!

Eto, ako može neka obavijest na njihovo postojanje u Livnu.

Čović je naglasio da ono što radi hrvatska vlada i premijer Plenković daje nadu Hrvatima u BiH da ostvare jednakopravnost

Hrvatski premijer Andrej Plenković i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović otvorili su u srijedu u Livnu konzulat Republike Hrvatske. – Ovim činom zaokružujemo diplomatsku mrežu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, zemlji koja je strateški i najvažniji državni interes RH, prijateljskoj i susjednoj zemlji, zemlji čiju teritorijalnu cjelovitost poštujemo i zemlji u kojoj je hrvatski narod konstitutivan narod i ostvaruje svoja prava na najvišoj razini kako to priliči ustavnom ustrojstvu BiH, ali i najvišim europskim standardima – kazao je u svom obraćanju Plenković.

Ponovio je kako Republika Hrvatska daje puno podršku europskom putu BiH, dodavši kako su dvije zemlje upućene jedna na drugu. – Danas je naša trgovinska razmjena preko dvije milijarde eura. Hrvatska je u BiH uložila 1,2 milijarde eura. Ove smo godine otvorili urede Hrvatske gospodarske komore u Mostaru i Sarajevu, imamo dva nova konzulata, Croatia Airlines leti na relaciji Mostar – Zagreb, nezaobilazna je i uloga Državnog ured za Hrvate izvan RH koja pruža podršku brojnim projektima u BiH – kazao je hrvatski premijer.

Plenković je istaknuo kako Livno ima veliki značaj ne samo za BiH već i za Hrvatsku, podsjetivši kako iz Livna dolazi hrvatski nogometni izbornik Zlatko Dalić, hrvatski poduzetnik Mate Rimac, kao i hotelijer Jako Andabak. – Isto tako treba se prisjetiti da su Hrvati ovoga kraja u ratnim vremenima 90-godina bili zadnja crta opstanka cjelovitosti BiH, a isto tako očuvali su i spašavali Hrvatsku i Dalmaciju. Tu činjenicu Hrvatska ne zaboravlja – ustvrdio je Plenković. Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović zahvalio je Andreju Plenkoviću i njegovoj vladi na snažnoj potpori oku pruža hrvatskom narodu u BiH, ali i cijeloj državi.

– Ono što vi radite zadnjih godina uvelike nam daje nadu da mi možemo ostvariti našu jednakopravnost u funkcionalnoj, europskoj BiH i zato vam veliko hvala na podršci na našem europskom putu koji je naš trajni cilj, kao i na podršci našoj unutarnjoj stabilnosti – kazao je Čović. Po njegovim riječima, sva obećanja koje je proteklih godina dala Republika Hrvatska su i ispunjena, podsjetivši na otvaranje novih konzulata u BiH, otvaranje sjedišta Hrvatske gospodarske komore te predstavništva HRT u bh. gradovima.

– Nadam se da će ova suradnja imati i dodatnu dimenziju kako bismo u konačnici mogli kazati da je BiH do kraja domovina svakog Hrvata na svakom pedlju BiH, u kojoj ćemo kroz legitimne predstavnike hrvatskog naroda osigurati potpuno jednakopravnost. Veselim se svim našim budućim projektima, neka naglasak bude na našoj boljoj povezanosti, našim energetskim i uopće gospodarskim projektima – zaključio je Čović. U nastavku posjeta Livnu Plenković će obići Županijsku bolnicu “Dr. fra Mihovil Sučić” i Franjevački samostan sv. Petra i Pavla.

www.vecernji.ba

Željko Komšić u četvrtak je optužio Hrvatsku da “opljačkanim novcem” otvara konzulate po BiH poput onoga koji je dan ranije otvoren u Livnu.

Kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na predstojećim listopadskim izborima u Željko Komšić u četvrtak je optužio Hrvatsku da “opljačkanim novcem” otvara konzulate po BiH poput onoga koji je dan ranije otvoren u Livnu. U pisanoj izjavi koja je medijima dostavljena iz središnjice stranke Demokratska fronta (DF), čiji je Komšić predsjednik, tvrdi se kako je uspostava konzulata u Livnu zapravo financirana “novcem građana Bosne i Hercegovine” a ta teza temeljena je na tvrdnji kako Hrvatska zapravo pljačka BiH koristeći njene resurse bez naknade, u konkretnom slučaju vodu iz Buškog jezera kod Livna koje se koristi kao akumulacija za potrebe hidroelektrane “Orlovac” pokraj Sinja.

“Koristeći vodu iz akumulacije Buškog jezera Hrvatska elektroprivreda (HEP) godišnje proizvede ogromne količine električne energije što joj donese nezakonite, čiste dobiti od minimalno 70 milijuna konvertibilnih maraka (35,8 milijuna eura). Hrvatska to radi potpuno nezakonito bez sporazuma s Bosnom i Hercegovinom a po ‘dozvoli’ njene ugašene paratvorevine tzv. Herceg Bosne”, pojašnjava Komšić svoje navode. U učestalim istupima poput ovoga čiji je očevidni cilj mobiliziranje bošnjačkog biračkog tijela na čiju potporu računa kako bi u izbornoj utrci za Predsjedništvo BiH pobijedio kandidata HDZ BiH Dragana Čovića, Komšić je pozvao predstavnike vlasti Hrvatske “da prestanu s bahaćenjem i pljačkom Bosne i Hercegovine”.

“Otvaranje konzulata nije toliko problematično. Problem leži u tome što se ti konzulati otvaraju sredstvima koja su ‘stečena’ pljačkom građana Bosne i Hercegovine”, poručio je Komšić konstatirajući kako se tako ne mogu graditi dobrosusjedski odnosi. Njegova je zaključna teza kako Hrvatska na ovakav način najviše šteti Hrvatima u BiH odnosno kako se njih ne može zadržati u toj zemlji otvaranjem konzulata nego zaustavljanjem “pljačkaške politike” za čiju provedbu je optužio HDZ BiH nazvavši tu stranku “prekograničnom kriminalnom organizacijom”.

Problem korištenja vode iz Buškog jezera nastao je raspadom bivše Jugoslavije kada su se akumulacija i hidroelektrana kao dio zajedničkog projekta tadašnjih socijalističkih republika Hrvatske i BiH u sastavu SFRJ našle u dvije neovisne države. Općine Livno i Tomislavgrad polažu pravo na naknadu za potopljeno zemljište na njihovom teritoriju koju im je po ugovoru dužan isplaćivati HEP a tvrde kako dobijaju premalo u odnosu na dobit koju ostvaruje Hrvatska elektroprivreda.

No problem je u biti prouzročila nejasna zakonska regulativa na razini Federacije BiH koja regulira plaćanje naknade za korištenje vode zbog čega se ne zna koliko točno kome novaca pripada na ime naknada. Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković poručio je u srpnju prošle godine na zajedničkoj sjednici vlada dviju država održanoj u Sarajevu kako je Hrvatska spremna ispuniti sve svoje financijske obveze na temelju dogovora o raspodjeli novca kojega moraju postići unutar BiH.

Bljesak.info

Jučerašnjom posjetom Livnu, hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, posjetili su i Franjevački samostan sv. Petra i Pavla na Gorici kod Livna.

Dočekao ih je fra Pero Kuliš, gvardijan samostana, nakon čega je uslijedio kratki obilazak Crkve sv. Petra i Pavla, Galerije Gabrijela Jurkića te sakralnog postava Muzeja.
Muzej i galerija Gorica-Livno jedna od vodećih muzejskih ustanova u Bosni i Hercegovini, a prvenstvena zadaća jest zaštita, znanstvena i stručna obrada, te prezentacija muzejskih predmeta s područja Hercegbosanske županije.

Franjevački muzej i galerija Gorca-Livno, kojega zastupa gđa. Dražena Džeko posebno se zahvalila na posjetu, kao i na sredstvima koje je Vlada Republike Hrvatske odobrila preko, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, za Opremanje muzejskih čuvaonica i kreiranje informacijsko-komunikacijske točke u svrhu bolje interakcije posjetitelja s muzejskim sadržajem, priopćio je Ured za informiranje HDZ-a BiH.

Pogled.ba

Premijer Hrvatske Andrej Plenković i član Predsjedništva BiH Dragan Čović otvorili su u srijedu u Livnu Konzulat Republike Hrvatske.

Plenković je na otvaranju Konzulata u Livnu rekao kako je najvažniji državni strateški interes Hrvatske odnos s Bosnom i Hercegovinom i ravnopravnost Hrvata s druga dva naroda u BiH.

– Konzulatom u Livnu zatvaramo diplomatsku mrežu Republike Hrvatske u BiH, zemlji koja je strateški najvažniji državni interes Republike Hrvatske, prijateljskoj zemlji čiju teritorijalnu cjelovitost mi poštujemo i u kojoj je hrvatski narod konstitutivni narod – poručio je Plenković u Livnu.

Plenković je kazao kako je trgovinska razmjena Hrvatske s BiH veća od dvije milijarde eura, dok su ukupna ulaganja Hrvatske u BiH u dosadašnjem periodu iznosila 1,2 milijarde eura.

Poslije Ambasade u Sarajevu, konzulata u Mostaru, Tuzli, Banja Luci i Vitezu, Livno je šesto diplomatsko predstavništvo Hrvatske u BiH.

Tijekom govora u Livnu Plenković je istakao kako su Livnjaci zadužili Hrvatsku, te je posebno istaknuo izbornika nogometne reprezentacije Hrvatske Zlatka Dalića, koji je Hrvatsku odveo do drugog mjesta na nedavno završenom Svjetskom prvenstvu u Rusji. Također je spomenuo biznismene Jaku Andabaka, Matu Rimca, koji su također iz Livna.

Član Predsjedništava BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je posebno zahvalio hrvatskom premijeru i njegovim suradnicima na razumijevanju situacije u BiH i zauzimanju za ravnopravnost Hrvata u toj zemlji.

– Ono što nam je prevažno da Vlada Hrvatske i Hrvatska uopće stoje uz BiH kao strateškog partnera. Nadam se kako će ta suradnja imati dodatnu dimenziju kako bi u konačnici mogli kazati da je BiH do kraja domovina svakog Hrvata na svakom pedlju BiH, i u kojoj ćemo kroz legitimne predstavnike hrvatskog naroda osigurati potpunu jednakopravnost Hrvata – poručio je Čović.

Dakle, Plenković i Čović u Livnu su nastojali građanima, ili bolje reći isključivo simpatizerima HDZ-a, predstaviti kako je stanje na terenu sjajno, da ljudi žive dobro, te da nema nikakvih problema.

Nijedan od njih dvojice, kao i niko od prisutnih, nije imao hrabrosti da objasni zašto Livno iz dana u dan sve više liči na grad duhova, te zbog čega je Livno jedan od gradova u BiH koji prednjače po broju ljudi koji u potrazi za boljim životom napuštaju zemlju i odlaze u inozemstvo. Pri tome, Livnom godinama vladaju kadrovi HDZ-a, i težak život u ovom gradu nema nikakve veze s majorizacijom i ugroženošću Hrvata, na koju se pozivaju Čović i njegove stranačke kolege.

Gotovo pusto Livno rezultat je katastrofalne i po opstanak Hrvata pogubne politike kadrova HDZ-a, koji se kunu da je ključ opstanka hrvatskog naroda u njihovim rukama.

U Livnu i okolnim gradovima ostali su uglavnom da žive stranački kadrovi i budžetski korisnici HDZ-a, dok se preostali stanovnici, koji ne podržavaju politiku ove stranke, spremaju da napuste svoja vjekovna ognjišta.

Paradoksalno zvuči, ali nije daleko od istine, da bi novootvoreni Konzulat u Livnu mogao poslužiti građanima koji se spremaju na odlazak da u njemu izvade dokumente potrebne za definitivno napuštanje rodne zemlje.

Piše: Haris Ljevo – http://www.nap.ba

Radovi na obnovi sanitarnih čvorova u OŠ „fra Lovro Karaula” uspješno se privode kraju, stoga u dogovoru s Ministarstvom znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije i mjerodavnim službama Grada Livna, obavještavamo učenike, djelatnike i roditelje da nastava u Matičnoj školi počinje 10. rujna 2018.

Predmetna nastava s radom počinje u 8 h, razredna nastava u 14 h, a svečani prijam prvašića je u 12 h.

Zahvaljujemo na razumijevanju i strpljenju. Neka nam je uspješna nova nastavna godina, kaže se na kraju priopćenja iz OŠ „fra Lovro Karaula”

Vlada HBŽ

U samostanskom dijelu Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica (FMGG) u Livnu u četvrtak navečer otvorena je gostujuća izložba JU Muzej Tešanj pod nazivom Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele.

Kako je u izjavi kazala Željka Markov iz FMGG, izložba donosi dokumente koji sadrže relevantne podatke za proučavanje srednjovjekovne povijesti Bosne.  Izložene su povelje skoro svih bosanskih vladara i kronološki obuhvaćaju raspon od povelje Kulina bana iz 1189. koja predstavlja prvi pisani trag o vezama između Bosne i Dubrovnika, pa sve do posljednjih sačuvanih pisama i povelja kralja Stjepana Tomaševića iz 1461. godine.

– To su dokumenti koji svjedoče o bogatim povijesnim vezama između srednjovjekovne bosanske države i Dubrovnika – istakla je Markov.  Dodala je kako su povelje na svom kraju imale pečate kojima se potvrđivala njihova autentičnost, a prvi pečati javljaju su sredinom 13. stoljeća na poveljama bana Mateja Ninoslava Dubrovačkoj Republici.  Uz to, naglasila je, pečati dokumentu daju potvrdu legalnosti i autentičnosti te su pored pravne, imali i estetsku i simboličnu vrijednost.

– Iz njih se vide ime i titula vlasnika pečata, njihov društveni status, umjetnički trendovi tog vremena, stilovi odijevanja, oružja i oklopa, odnosno materijalne kulture uopće –  kazala je Markov.  Okupljenim su se na izložbi obratili direktor Muzeja Tešnja Ernad Prnjavorac i autor izložbe Jasmin Mandžukić koji je rekao nešto više o samoj izložbi te zahvalio na suradnji.

Otvaranje izložbe glazbom su uveličali učenici livanjske glazbene škole Hanija Pekić i Ivan Tomić, a ravnateljica Franjevačkoga muzeja i galerije Gorica Livno Dražena Džeko izrazila je nadu da će ova izložba biti početak kontinuirane suradnje između ovih dviju ustanova.

Izložba Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele gostovala je u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu i u Muzeju Franjevačkoga samostana Duha Svetoga u Fojnici, a livanjskoj publici bit će dostupna do 21. rujna.  (Bljesak.info)

Prodaje se kuća na dva kata, nedovršena, na lokaciji Vezela – Livno, veličine 12 x 9 metara. Dvorište je ukupne površine zemljišta 706 kvadrata. Kuća se nalazi uz cestu, ima svoj ulaz u dvorište, a oko zemljišta je napravljen zid. Posjeduje građevinsku dozvolu, vlasnički list 1/1. Posjeduje priključak na vodu. Cijena nekretnine 75.000 KM. Informacije na broj 063 485 545

Zaklada Linnovate u ponedjeljak i utorak, 10. i 11. rujna, na Zgonima u Livnu organizira “Dane otvorenih vrata u Linnovate Tehnološkom parku”.

Zaklada Linnovate, čija je osnovna zadaća uspostava tehnološkog parka i stvaranje perspektivnije budućnosti za mlade u Livnu i okolici, u ponedjeljak i utorak, 10. i 11. rujna, na Zgonima u Livnu organizira “Dane otvorenih vrata u Linnovate Tehnološkom parku”.

Kako su najavili organizatori, svi posjetitelji moći će razgledati prvi poslovni inkubator u Livnu te se upoznati s konceptom poslovnog inkubiranja koji može biti pred-inkubacija, inkubacija i virtualna inkubacija. Posjetitelji će također imati priliku da nauče na koji način mogu dobiti investicije za svoje poslovne ideje. Mate Rimac, vlasnik kompanije Rimac Automobili potaknuo je zajedno s drugim Livnjacima osnivanje Tehnološkog parka u tom gradu, koji bi trebao pomoći mladim ljudima koji tu žive te osnažiti veze s dijasporom.

Rimac je u ovaj projekt dosad uložio trideset tisuća eura, i to kako bi pomogao zapošljavanju i zaustavljanju odlaska mladih ljudi te privlačenju investicija u ovo područje.

Bljesak.info

Oko 600 divljih konja koji obitavaju na prostranoj visoravni Krug, na potezu od Borove glave do prijevoja Korićina i od padina Cincara do prigradskih naselja, glavna su poslijeratna turistička atrakcija Livna.

Velika opasnost

Sve ih je više posljednjih godina, od kada se koliko-toliko vodi računa o njima, premda je ova prekrasna ergela još daleko od odgovarajuće zaštite. Svojataju ih i nekadašnji vlasnici, koji su ih tijekom ratnih godina pustili u divljinu, ali i vlasti, kada se treba pohvaliti njihovom ljepotom, ali, kada je u pitanju snošenje šteta koje urijetko prouzrokuju na poljoprivrednim površinama ili češćih šteta koje nanose u prometu, svi ih se uglavnom odriču, tako da je jedinstvena ergela čas ničija, čas svačija.

Pokušalo ih je i Općinsko vijeće Livna staviti pod zaštitu, pa je opozvalo Odluku o njihovoj zaštiti. Rade na tome i neka udruženja, ali sve je to nedovoljno. Možda bi ih najbolje bilo prepustiti divljini, napraviti daleko od puteva bolje lokve koje će imati stalno vode, nego ih mamiti hranom uz cestu, gdje zimi često silaze lizati i so, pa tako i stradaju.

Kada sve presuši, a ostane vode na Borovoj glavi, konji stradavaju jer moraju prijeći cestu. Velika je to opasnost za njih, ali i za druge u prometu, posebno noću i kada je magla, pa stradaju ljudi i vozila.

Gradsko vijeće Livna u planovima ima brigu o divljim konjima, ali, nažalost, uglavnom na papiru. Priča i o konjima, kao i o običnim građanima, zaživi uglavnom u predizborno vrijeme, pa se očekuje da će i u predstojećim predizbornim obećanjima konji biti atraktivni, dok se ne osvoji vlast. A onda će opet biti prepušteni volonterima i zaljubljenicima u ovu, vjerovatno najbrojniju i najljepšu ergelu divljih konja u Europi. O njima će se, između ostalih, koliko-toliko i dalje brinuti Ekološko udruženje “Borova glava”.

Pola godine

– I dalje ćemo se brinuti o konjima, ali to ne znači da ćemo snositi odgovornost za štete koje oni prouzrokuju, jer mi nismo vlasnici ergele, samo nam je stalo da ona opstane – kazao je Željko Krišto, tajnik Udruženja.

A da bi se livanjski divlji konji što bolje tretirali, zaštitili i koristili kao turistička atrakcija, potrebna su znatna sredstva.

– Prema prvim procjenama, potrebno je između 300.000 i 400.000 eura kako bi se izgradile studija i infrastruktura te osigurala pojilišta i hranilice s ciljem da se životinje drže dalje od prometnica. Namjeravamo aplicirati za sredstva IPA fondova, pripremamo papirologiju – najavio je za „Avaz“ Stipe Perković iz Ministarstva poljoprivrede Hercegbosanske županije.

Bilo je to prije pola godine. Papiri, valjda, još nisu gotovi!

Preprodaja, krađa i kobasice

Livanjski divlji konji ne stradaju samo u prometu nego katkad i od divljači, a svojevremeno su, naročito u ratu i nekoliko godina nakon, bili i ubijani zbog prodaje mesa za proizvodnju kobasica. Konjsko meso daje poseban okus kobasicama.

Dio konja je i kraden i prodavan nepoznatim kupcima, ali posljednjih godina, od kada se šira javnost zainteresirala za njih, postali su zaštićeniji.

http://www.pogled.ba

Uprkos bolesti, poznati lokalni kipar ne posustaje

U subotu, 15. rujna, u Biloj kod Livna otvorit će se 10. jubilarna Međunarodna ženska likovna kolonija tradicionalne umjetnosti, koju na svom imanju i u sklopu svoje galerije i slikarsko-kiparske radionice svih ovih godina organizira livanjski kipar i slikar amater Branko Ivanković Mito.

Uprkos šećernoj bolesti, s kojom se donedavni gorostas i atleta bori već godinama i zbog koje je ostao bez obje noge, Mito ne posustaje. U najtežim trenucima kada je mjesecima bio prikovan za bolesnički krevet, u nemogućnosti da vaja ili slika, Mito se okrenuo poeziji te pripremio zbirku pjesama i eseja koja uskoro treba ugledati svjetlo dana.

Čim se donekle oporavio te dobio protezu i za drugu nogu, svom snagom se, uz podršku supruge Jakice, dao na pripreme 10. jubilarne kolonije koja se održava na prekrasnom imanju s ružičnjakom i vinovom lozom, s već zrelim grožđem te vrtom prepunim ekološki zdravog povrća i prostranom baštom s brojnim voćkama koje su izuzetno rodile.

– Koloniju sam svjesno planirao da se održava kad su plodovi u bašti zreli, pa ih umjetnice i svi ostali gosti mogu brati i degustirati koliko žele. Jedna od njih bila je na jednoj od kolonija originalna. Savila bi granu i direktno zagrizla jabuku, krušku, ili šljivu. Kad sam upitao što to ne radi rukom, odgovorila je da su joj “ruke od boje”, jer je uveliko slikala – ispričao je Mito.

Mitinu koloniju, otkad djeluje, podržava desetak sponzora, a otvorit će je gradonačelnik Livna Luka Čelan u subotu u 13 sati. Kako kaže, očekuje oko 25 umjetnica iz BiH i Hrvatske, dok zbog finansijske situacije nije u stanju pozvati one iz udaljenijih dijelova svijeta koje su ranijih godina pristizale.

Svaka kolonija domaćina i organizatora košta minimalno 5.000 KM koje se utroše na slikarski materijal, ishranu, prijevoz i smještaj, jer sve nemaju mjesta da prenoće kod Mite, čija je čitava kuća zapravo galerija, iz koje sponzorima svake kolonije Mito pokloni po jednu sliku sudionica njegove kolonije, ili vlastitu. A slika ima za svačiji ukus. Do sada je na Mitinim kolonijama primijenjeno 12 različitih slikarskih tehnika i uvijek se pojavi neka nova.

Mito je autor do sada najvećeg raspela iz jednog komada drveta – 9-metarskog križa od javora i 215 cm visokog raspetog Isusa, izrezbarenog od jednog stabla oraha, a njegova kiparska djela od drveta nalaze se širom svijeta, čak i kod Pape u Vatikanu.

Autor: Ale Kamber – https://avaz.ba

STANJE ZA BEZNAĐE

na tlu krvi i meda vrtložnom i uzrujanom
prošlost nije prošla
u sve pore prezenta prodire
tvori stanje za beznađe

u svim smjenama u ogromnim količinama
proizvodi se ludilo mržnja
i strah
u živac udara dugo i bolno
prkosi i slavi

i kad su dani bljutavi i gorki
i kad su praznici prazni
i kad blagdani nisu blagi

glagoli koji izriču radnju
dugo se ovdje ne uzgajaju ne uspijevaju
sva lica jednine i sva lica množine
iz tmine iz mraka
izlaz traže

pečalba progoni seobe
stanje za stresove za beznađe

putuju putne torbe i koferi

15.3.2016.

PUSTO POLJE PUSTOPOLJE

prosula se ko iz ćupa pandorina
zla sudbina
raširila tamna krila
zamračila rodno polje

od zle kobi i prokletstva što ga snađe
narod bježi
osta polje pusto polje
neorano nesijano nekošeno
nepašeno
pusto polje pustopolje

a najveće kraško polje

nekad bilo rodno polje
nekad bilo
sad bez brazde sad bez klasa
sad bez pjesme sad bez ptice
ni blejanja ni rikanja
ni njištanja

kad se skrije zla sudbina
ispod snježnog pokrivača
tad se polje idilično polju vraća

vječnost cijelu lažu mažu
vođe dične
punoglavci glave pune
sve za narod kobajagi a ne za se
iz tog stanja i beznađa što ga snađe
narod bježi
kupi prnje diže sidro i nestaje
uveliko

osta pusto rodno polje
pusto polje pustopolje

16.5.2018.

Zbirka Stanje za beznađe Rapke Ormana uskoro će ugledati svjetlo dana. Za čitatelje Relax-a
autor je rukopisa ljubazno ustupio dvije vrlo aktualne pjesme, na čemu mu zahvaljujemo!