Plesni klub “Paganini” osnovan je prije dvadeset godina s ciljem popularizacije plesa i plesne kulture među djecom, mladeži i odraslima. Pozitivan su primjer zdravog odrastanja i afirmacije mladog čovjeka.

– Prvi smo osnovani plesni klub u našim krajevima tj. od Livna do Neuma. Stoga nam i pripadaju zasluge za popularizaciju i afirmaciju ovog najljepšeg dvoranskog sporta. Trenutno brojimo mnogobrojno članstvo u Livnu, Ljubuškom i Neumu. No, kroz naš dvadesetogodišnji rad obišli smo sve gradove od Kupresa do Mostara. Dobitnici smo mnogobrojnih priznanja i nagrada, neizostavan sudionik kulturno-umjetničkih, sportskih, zabavnih, turističkih i humanitarnih manifestacija, čest gost eminentnih televizijskih emisija, kako u BiH tako i u susjednim zemljama (HRT, FTV, BHT). – kažu iz plesnog kluba Paganini.

Program rada kluba obuhvaća sljedeće sekcije: latinsko-američke formacijske plesove, društveni ples parova, irski ples, mažoretkinje, plesnu radionicu za najmlađe, zumbu i poseban program za mladence, a također obrađujemo i povijesne teme poput Carmine Burane, Kleopatre, Igre prijestolja, tematiku rimskog doba i antičkih ličnosti itd.

Video spot snimljen u Splitu realiziran je s članicama kluba sekcije irskog plesa iz Livna i Ljubuškog.

Ples kao kultura, umjetnost i sport može djelovati kao katalizator za održivi razvoj i doprinijeti društvenoj i kulturnoj transformaciji. Također pridonosi razvoju solidarnosti, interkulturalnog dijaloga, obrazovanju, edukaciji i odgoju mladih, pomirenju, razvitku volonterizma, raznolikosti kao bogatstva. Stvara organizirani okvir za ostvarivanje umjetničkih, stvaralačkih i kreativnih potencijala kroz naobrazbu, povezivanje te promoviranje mladih talenata. Potiče njihov aktivizam, navike lijepog ponašanja, radne navike, odgovornost, slobodu mišljenja, samostalnost odlučivanja i socijaliziranost. Baš to se klub Paganini trudi promovirati kroz svoje djelovanje.

Dalmacijadanas.hr

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović odgurno je Dragana Čovića s govornice za vrijeme dok se novinarima obraćao predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. Nakon što su imali oprečna mišljenja oko Pelješkog mosta, dvojac se ponovno ”zakačio” i obrukao državu pred jednim od najviših čelnika u Europi.

Nakon obraćanja Izetbegovića i Ivanića, medijima se obratio i Dragan Čović. Dok je govorio, iza njegovih leđa stajao je Izetbegović. Kada je završio govor, Izetbegović je prišao Čoviću i gestikulirajući zatražio da se pomjeri kako bi on kao predsjedavajući Predsjedništva BiH stao za govornicu. Čović je to učinio i stao iza njegovih leđa.

Video: Izetbegović gurka Čovića (od 1:40 min)

Bljesak.info

Shopping centar “Pavić” i ovaj produženi vikend vam nudi izdvojene proizvode po povoljnim cijenama.

Akcija traje od 27.04. do 02.05.

U sportskoj dvorani Srednje ekonomske škole u Livnu danas je održan šesti po redu Sajam vježbovnih tvrtki Let’s Do Business, Livno 2018 .

Na Sajmu je sudjelovalo 10 vježbovnih tvrtki iz različitih škola: Srednje strukovne škole S.S Kranjčevića Livno, Srednje ekonomske škole Joze Martinovića Mostar, Srednje škole Kupres i domaćina Srednje ekonomske škole Livno. Cilj Sajma je potaknuti učenike na napredovanje, želju za samostalnošću i primjenu teorijskog znanja kroz razvoj poduzetničkih sklonosti, vještina, stajališta i suradnje među učenicima i nastavnicima.

Realizacija vježbovne tvrtke, započela je prije više od 15. godina u Srednjoj ekonomskoj školi u Livnu, a temelji se na principu “poslovanja na rubu stvarnosti”. Tvrtke osnovane u školama rade sve što i tvrtke u stvarnom poslovnom svijetu, osim što posluju fiktivnom robom i fiktivnim financijama. U tvrtki se uče “poslovanju” od osnivanja do zatvaranja tvrtke, zaokružujući tako svoje znanje i vještine potrebne za suvremeno poslovanje.

Miroslav Ćurić ravnatelj Srednje ekonomske škole Livno uvodnim riječima poželio je dobrodošlicu nazočnima, a Sajam vježbovnih tvrtki Let’s Do Business Livno 2018 svečano je otvorio ministar znanosti,prosvjete, kulture i športa, Petar Galić

Projekt je održan pod pokroviteljstvom Vlade Hercegbosanske županije, Ministarstva znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije, te gradonačelnika Livna, Luke Čelana, a financiran je i podržan od strane KulturKontakta Austria i Ministarstva vanjskih poslova Republike Austrije.

Vlada HBŽ

Ivica Brešić ministar Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske županije i ravnateljica Zavoda za hranu i veterinarstvo, Orjana Semren danas 27. travnja 2018. godine potpisali su Memorandum o razumijevanju s Češkom razvojnom agencijom, kojim su regulirane međusobne obveze između ove dvije institucije u vezi s doniranjem opreme za mikrobiološki labaratorij u sastavu Zavoda za hranu i veterinarstvo Hercegbosanske županije u vrijednosti cca 200.000,00 KM.

Sukladno navedenom Memorandumu dopremanje i instaliranje spomenute donirane opreme očekuje se u mjesecu lipnju tekuće godine. Oprema definirana Memorandumom znatno će doprinijeti skorom stavljanju u funkciju Labaratorija za mikrobiologiju hrane, vode i hrane za životinje što je i planirano tijekom ove godine. Pored spomenutog labaratorija u tijeku je i opremanje Labaratorija za mikrobiologiju i kakvoću sirovoga mlijeka, te stavljanje u funkciju Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju za što su osigurana sredstva u Proračunu Hercegbosanske županije. Usporedo s opremanjem Zavoda pokrenute su i procedure popunjavanja upražnjenih radnih mjesta s odgovarajućim stručnim kadrom kako visoke tako i srednje stručne spreme.

Uspostavljanjem navedenih labaratorija i službe korisnici usluga iz područja poljoprivrede, prehrambene industrije, ugostiteljstva i dr. konačno će moći potrebne usluge dobiti na području naše županije, a ne na području susjednih županija kao što su dosad činili. Također, stavljanjem u funkciju Zavoda za hranu i veterinarstvo možemo očekivati učinkovitije i ekonomski isplativije provođenje mjera zdravstvene zaštite životinja, smanjenje broja zaraženih ljudi i životinja, povećanje kvalitete i zdravstvene ispravnosti primarnih poljoprivrednih proizvoda, te općenito poboljšanje gospodarskog ambijenta.

Treba naglasiti da će Zavod biti samoodrživ, te da će ostvarivati dovoljno prihoda za pokriće svih svojih troškova kao i ostvarivati sredstva za daljnja ulaganja u razvoj i u širenje svojih usluga.

Vlada HBŽ

Iseljeni Mišani iz Njemačke, Belgije i Švicarske okupili su se prošli tjedan na Miškoj večeri u Düsseldorfu, na kojoj su iseljene stanovnike prostorno najvećeg sela na Buškom blatu zabavljali članovi VIS Jorgovani.

Ideju za održavanje Miške noći u glavnom gradu Sjeverne Rajne i Vestfalije potaknuli su Stefan Miloloža, Ivan Klišanin i Miroslav Miloloža, koji namjeravaju to okupljanje napraviti tradicionalnim.

-Bilo nas je oko sedamdesetak, a okupili su se Mišani iz svih naših zaseoka od Puđina briga do Batinića brda, govori Ivan Klišanin nadimkom Kruško koji je sa iseljenim Mišanima iz Düsseldorfa uspio u svom naumu većeg godišnjeg okupljanja iseljenih Mišana na jednom mjestu. Iako već par godina oni u Düsseldorfu okupljaju svoje Mišane iz tog dijela Njemačke, ovaj put su otišli korak dalje pa su na Mišku večer pozvali ne samo Mišane iz Düsseldorfa i NRW-a već i one iz Münchena, Frankfurta, Berlina, … te Züricha i belgijskog Liegea. Većina njih se odazvala i došla na zabavu koja je obilovala hranom i pićem te pjesmama kojima su se prisjetili svojih rodnih Miša.

– Batinića brdo, točka je najviša, moga rodnog sela, mojih dragih Miša, jedan je od refrena pjesme koja se najčešće izvodila tu večer, a pjevale su se i druge pjesme koje govore o ljepotama Miškog kraja i njegovih desetak zaselaka. Uz dva jezera, Buško jezero i Val, Miši se ponose i sa svojim brojnim izvorima pitke vode od kojih su napoznatiji  čuveni izvor Svekar voda, čije središte krasi i spomenik sv. Ivana Krstitelja, te izvor Vojvodinac.

Miška večer u Düsseldorfu imala je i humanitarni karakter. Prihod od zabave namijenjen je za pomoć u prometnoj nesreći stradalom sumještaninu Jozi Klišaninu.

fenix-magazin/ Foto: Ivan Klišanin, Josip Puđa i Miroslav Pavlinović

Drug Vinko. Barba. Izraziti primjer ljudi u jednini. Prije svega čovjek. Čovik i po. Da ne pretjeram. Iako se kod Vinka ne može pretjerati sa pozitivnim epitetima. Čovjek koji već skoro 100 godina korača našim i svojim Livnom. Ne želeći upasti u zamku njegovih drugova, koji su na svaku Vinkovu zdravstvenu krizu pripremali oproštajne govore, u stilu: Ništa nas ne smije iznenaditi, želio bih napisati o Vinku par riječi na dugačiji način, nikako epitafski, za to u našem gradu imamo profesionalce, više bih volio mlađoj generaciji približiti širinu Vinkove duše i veličinu Vinkova srca, koji su kao i kod svih velikih ljudi obrnuto proporcionalni veličini njihovih tijela.

Vinko je rođen u Livnu, davne 1912. godine u radničkoj obitelji. U Livnu je završio Trgovačku školu i do II. Svjetskog rata je radio po trgovinama livanjskih trgovaca. Igrao je i nogomet. Naravno, u Troglavu. Bio je na mjestu beka, britak i jednostavan u potezima. Tako kažu. Bio je i istaknuti sindikalac, dobar organizator te je već 1939. godine primljen u tadašnji KPJ. Jedan je od glavnih organizatora formiranja Livanjskog partizanskog odreda.

Vrlo brzo je prerastao formaciju odreda i već 1942. godine nakon prvog zauzimanja Livna odlazi sa Petom crnogorskom brigadom sa kojom dobacuje do položaja komesara brigade. Sa njom je prošao najteže bitke na Neretvi i Sutjesci. Bio nekoliko puta ranjavan, proglašen i mrtvim i nestalim i na kraju opet u stroju. Bio je kasnije u sastavu 18. Hrvatske brigade, a kraj rata dočekao je kao sekretar komiteta za Gračanicu i Lukavac. Kasnije je obavljao različite odgovorne dužnosti u Travniku, Mostaru, Tomislavgradu, ali nije mogao bez Livna.

Mogao je birati grad i poziciju u bivšoj državi. On je izabrao Livno. Otišao je prerano u mirovinu, 1964. godine. I nastavio živjeti kao običan građanin sve ove godine. Do 1991. godine, svojim autoritetom nije dopustio ni jednom sekretaru Komiteta u Livnu da se raspojasa, da vedri i oblači našim gradom. I to je, čini mi se jedna od najvrednijih Vinkovih osobina. Nikada nije zloupotrebio vlast i moć. A da je je imao i da je mogao, ne treba sumnjati.

Bilo je i manje značajnih lokalnih šerifa, koji su smatrali da su oslobodili sve i svašta i da im je sve i svašta dozvoljeno. Zvuči li vam ovo poznato. Nema Livnjaka koji nisu, u ovih dvadesetak godina, natrčali na takve “osloboditelje” i dali im preporuku da zagrade to što su osobno oslobodili. Za Vinka se to nije moglo prikačiti, a oslobodio je mnogo više nego što su ovi novi. Ali nije to nikada zloupotrebio.

“DOSTOJANSTVEN U PORAZU, SKROMAN I MILOSTIV U POBJEDI” – ne znam tko je to rekao, ali Vinku to najbolje stoji. Čak i za svoju obitelj nije previše insistirao u ono vrijeme kad je i bilo posla. Jeda je sin bio komercijalista, a drugi, Minja, automehaničar u tadašnjem poduzeću “Bosna Livno”. Ništa posebno, a mogao ih je smjestiti bolje i sigurnije nego što ovi novi danas udomljuju svoju djecu, na račun vitalnih interesa.

I danas je Vinko dostojanstven u svojoj starosti. Približava se stotoj i jedini je preostali livanjski spomeničar od njih oko 500. Sve ih je ispratio. Danas je počasni predsjednik livanjskog SUBNOR-a i SDP-ovog općinskog odbora. I danas ga, za lijepa vremena možete vidjeti kako šeta svojim Livnom, doduše malo poguren i u pratnji. Stotu i preko nje može doživjeti samo čovjek čiste savjesti i mirne duše. A Vinko je upravo to. Čovjek, ljudi u jednini.

Autor: Josip Dolušić (tekst iz 2010. godine)

Vinko Konta je umro 20.11.2012. godine u 101. godini života

OSNOVNA ŠKOLA ČAPLJINA: Danasnji dan učenici (VI – IX razreda) i nastavnici naše škole proveli su u posjeti Livnu, gradu smještenom u jugozapadnom dijelu lijepe nam Domovine. Naš domaćin i vodič bio je imam Samir Đonlagić. Kao mali znak zahvalnosti za ukazano gostoprimstvo, ravnateljica škole uručila mu je suvenir sa motivom Počitelja.
Franjevački samostan Gorica, u sklopu kojeg se nalazi muzej i ostavština Gabrijela Jurkića, čuvenog bosanskohercegovačkog slikara, posjetili smo po dolasku. Potom smo otišli do starog dijela grada i privatnog muzeja u vlasništvu Izeta Alića Kelje. Puno volje i želje, te ljubavi prema svojoj tradiciji i povijesti trebalo je da se oformi i sačuva ovaj muzej.

Izvor Duman dokaz je svemoći i ljepote majke prirode. Jedan od simbola Livna, arhitektonsko čudo, džamija Ćurčinica fascinira svojim čudesnim izgledom.
Pogled sa Etno-sela Grabovica na najveće vještačko jezero u Europi, Buško jezero, jednostavno je nevjerovatan. Tu smo završili svoju današnju posjetu Livnu, i još jednom se uvjerili da je ovo zemlja jednostavno – najljepša

Tekst i foto: Osnovna škola Čapljina

FOTOGALERIJA

Mladi Livnjak Ivan Deronja, član BK Livno je odnedavno i član MTB reprezentacije BiH (brdski biciklizam).

Čestitamo

Napustio nas je naš drug, prijatelj, osnivač Demokratske fronte u Hercegbosanskoj županiji. Livnjak, čovjek koji je volio ljude i ljudskost, čovjek koji nije priznavao nikakve podjele među ljudima osim jedne – na dobre i loše.

Veliki test našeg strpljenja su dvogodišnjaci sa svojim istraživačkim duhom i željom da upoznaju baš sve što se nalazi u njihovoj neposrednoj blizini. Posebno iskušenje je kada se nalazite u zatvorenom prostoru gdje su njihove istraživačke ideje skučene, a želje postale intenzivnije.

Jednoga dana, šetajući, ili realnije kazano, trčeći po trgovačkom centru u Splitu, nađoh se uključena u jednu vrlo pozitivnu priču. Ovakve i slične pozitivne priče nisu nikakva ekskluziva našeg vremena, ali su nažalost postale, s obzirom koliko smo kao društvo zagađeni i kontaminirani ljudskom zlobom i pakošću kakvu samo čovjek može da smisli.

Kada dođem u Split potrebno mi je oko 30 minuta da se naviknem na poglede znatiželjnika, s obzirom da sam s maramom drugačija od ostalih prolaznika, kako turista tako i lokalnog stanovništva. Ne smatram to kao nešto loše, nego se tada pokušam poistovijetiti sa razmišljanjima znatiželjnih lica koja su “primorana” svakodnevno da slušaju ili gledaju putem medija o ženama koje se odluče na takav način odijevanja, time gradeći različite predrasude o njima. Naravno da im nije lako da me prihvate tek tako, kada nas društvo generalno ne prihvaća. Ali, znam da ljudi u svojoj biti nisu zli, te da bi se svaka predrasuda otklonila samo da im se pruži prilika ili da sami sebi pružimo priliku, te da u jednom trenutku našeg slobodnog vremena malo više pažnje posvetimo tim opakim predrasudama čije smo sluge.

Takav je vjerovatno i glavni sudionik moje pozitivne priče, koji je prije svega “stanovnik svijeta”, a onda Europljanin, Hrvat ili nešto drugo. U duši, on je stanovnik svijeta, jer je njegova duša slobodna i otvorena za sve ljude bez obzira kakvi njihovi vidljivi identiteti bili.

U tržnom centru u Splitu … Moja Merjem je neumorna od obilaska trgovina, dijete ne odustaje od trčakaranja po stepenicama, pomijeranja izložbenih lutki i svega što se da pomjeriti s mjesta. U takvom jednom trenutku u kojem suprug i ja pazimo što će ona slijedeće da uradi, bivam zauzeta traženjem nečega po torbi što je Merjemi bilo potrebno. Odjednom čujem dvije najljepše riječi koje su me naprosto razgalile. Što zbog zbrke i trčkaranja za Merjemom, to zbog buke koja se prolamala cijelo poslijepodne, jer su vikendi u trgovačkim centrima ispunjeni raznim zabavnim aktivnostima. Čujem: “Es-selamu alejkum!”

Mahinalno podižem i spuštam glavu prema torbi, misleći da je to neki od naših Bosanaca koji je učtivo želio da me poselami jer sam pokrivena. Na sebi je imao uniformu kakvu nose čuvari u bankama.

Čujem slijedeću rečenicu koja mi privlači pažnju mnogo više nego prva: “Ja nisam musliman”.

Osmijehom mu pokažem zanimanje i radost, a on dalje govori sa veselim izrazom na licu: “Da, nisam musliman, ali znam šta ove riječi znače i od srca Vam želim mir”! Uspijem mu odgovoriti:”Hvala Vama od srca”, a ne uspijem dodati misao:”I hvala vam što ste mi razvedrili dan”.

Mahir je već bio odmakao i nije uspio čuti ni vidjeti ovaj naš kratki susret, a zbog brzine kojom se sve to dogodilo i sama posumnjah u njegovu realnost. Međutim, realnost je neupitna jer je ostavila traga na moju dušu, i dala mi poleta da i dalje vjerujem da u ovom našem kontaminiranom društvu još uvijek ima ljudi koji su “stanovnici svijeta”, kojima je naša raznolikost prilika za individualnu spoznaju i rast.

Hvala dragom Allahu koji sve stvara različito, a opet to različito biva razlogom spajanja i stvaranja nove sličnosti i podudaranja među Njegovim stvorenjima. Vjernici razumiju.

https://www.preporod.com

Foto: HKUD Dinara / Gradska limena glazba HKUD Dinara

Gradska limena glazba HKUD Dinara iz Livna i ove je godine tradicionalnom Prvosvibanjskom budnicom (promenadom) pozdravila Livnjake na međunarodni praznik rada.

Orkestar, kojim je ravnao Mladen Jelović, od 6.30 do 8 sati obilazio je ulice grada Livna kako bi pozvao stanovništvo na buđenje. Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo “Dinara” osnovano je 1895. godine dok su njezini najstariji članovi upravo Gradska limena glazba koja djeluje od 1902.godine.

Svoje aktivnosti Gradska limena glazba najviše vežu za nastupe na smotrama puhačkih orkestara, a na repertoaru imaju skladbe klasičnih kao i suvremenih glazbenika s kojima su osvajali i veliki broj nagrada na prigodnim natjecanjima.

Jedan od značajnih nastupa, Gradska limena glazba imala je prije deset dana u Dubrovniku gdje su u suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, ispred crkve Svetog Vlaha s Gradskim harmonikaškim orkestrom i Ženskom vokalnom skupinom HKUD-a Dinara odrzali koncert pod nazivom “Kultura ne poznaje granice”. Idući nastup ovo društvo ima krajem svibnja gdje kao gosti nastupaju na kulturnoj manifestaciji “Vridne ruke zagore, obale i škoja” koja se održava u Trogiru.

Bljesak.info

Relax Livno vozi na koncert Merlina 23.06.2018. godine u Slavonski Brod. Polazak iz Livna u 15 sati. Cijena prijevoza 45 KM. Informacije na broj 063 331-371 (Poziv, SMS, Viber, WhatsApp)

Na Praznik rada, otišao je jedan od najboljih radnika koje je Livno imalo

Nakon duge i teške bolesti, posljednjeg dana travnja 2018. godine, u 74. godini, preminuo je poznati livanjski biznismen i osnivač i čelnik DF-a za Hercegbosansku županiju, Niko Baković – Bajin, koji je bio nastanjen i imao poslovni objekt u selu Guber. Sahranjen je na mjesnom groblju u Rapovinama, 1. svibnja, na Međunarodni praznik rada, a na bolji svijet, uz članove najuže obitelji, ispratile su ga brojne bivše radne kolege, njegovi radnici, prijatelji, poznanici, susjedi …

Baković je dugi niz godina radio u predratnom livanjskom TP „Opskrba“ i bio jedan od najboljih poslovođa, ali i prodavaca. I na sam dan smrti brojni su se Livnjaci prisjećali koliko im je puta izišao u susret kao poslovođa u „Opskrbi“, dajući im skupu tehničku robu na poček, što je činio i kasnije u „Lesnini“, koju je vodio u Livnu dok se nije teško razbolio. Tako je mnogima olakšao kućenje, posebno siromašnijim i mlađim bračnim parovima, a firmu i državu nije oštetio.

Baković je jedan od najboljih primjera kako se mukotrpnim radom, a ne krađom, postaje uspješan privrednik. Premda je prije rata imao odlično radno mjesto u TP „Opskrba“, te jedno vrijeme predavao i trgovcima stručne predmete u školi, on, kao čovjek sa sela, nikada nije zanemarivao poljoprivredu, obrađujući veće površine zemlje i držeći farmu krava, što je njegovoj obitelji donosilo dodatne zarade. Kao čovjek bio je dobričina i pomagao je, koliko je mogao, onima kojima je trebalo.

A, da bi i svom rodnom kraju pomogao da se ekonomski i u svakom drugom pogledu stabilizira, posljednjih godina se i politički aktivirao osnivajući Demokratsku frontu u Livnu i HBŽ-u, na čijem je čelu bio dok se nije razbolio, sam financirajući većinu aktivnosti stranke i okupljajući u zajednički front sve istinske livanjske, duvanjske, glamočke… demokrate, bez obzira na naciju i vjerska opredjeljenja. Niku su u Livno dolazili podržati i poznati ljudi iz drugih krajeva BiH, među kojima često i akademik prof.dr.Slavo Kukić, koji je na prvu spoznao da je pokojni Niko disao bosanskohercegovački, radnički i ljudski.

Ispraćen je uz katolički obred i zvuke truba, koje, umjesto da su mu svirale prvomajski uranak, odsvirale  su kompozicije za vječni Nikin počinak. Zbog Nikine sahrane brojni Livnjaci su se odrekli u cjelosti prvomajske fešte, ili je na koji sat prekinuli, da bi na vječni počinak ispratili jednog od najvećih radnika koje je Livno imalo.

Tekst i foto Ale Kamber, Livno

Po riječima ravnatelja Županijske bolnice „fra Mihovil Sučić“ u Livnu dr. Ivana Cikojevića, taj problem bi, uz podršku Repubike Hrvatske, već od naredne godine trebao biti riješen.

– Uz pomoć donacije Republike Hrvatske, prema kojima smo aplicirali s projektom vezanim za proširenje odjela i većim brojem aparata za dijalizu, neće nam biti nikakav problem da primimo sve te pacijente koji dolaze na odmor u našu županiju da se u ta dva mjeseca mogu dijalizirati- kazao je Cikojević.

Po njegovim riječima, već sada ima dosta upita za rezervaciju bolničkog termina za dijalizu od osiguranika s područja EU.

Na području HBŽ hemodijalizom je trenutno obuhvaćeno 35 pacijenata, a bolnički kapacitet hemodijalize je 10 ležajeva i ona se izvodi u dvije smjene, šest dana u tjednu.

– Očekujemo od Republike Hrvatske da prihvati naš projekt i omogući nam da prema europskim standardima napravimo novi i veći prostor – ponovio je Cikojević.

Po njegovim riječima, vrijednost tog projekta je oko 400 000 maraka, a dio potrebnih sredstava osigurala bi i Vlada HBŽ.

https://www.faktor.ba

Hvala ti divna Bosno i Hercegovino.Uzela si najbolje sinove, ugasila si najljepše snove, ukrala si mladost i najbolje godine, a ništa nisi dala.

Kažu da si “naša” i “njihova”,kažu da se borimo za tebe,ali evo ja odustajem. O životu ovdje sam snio, sanjao najljepše snove i svi su nestali. Nestali su kao i svi oni mladići koji su poginuli za ovu državu, ali nitko ovaj put nije pucao, nestali su bez ispaljenog metka.

Ovdje prestaju sva moja nadanja o životu u ovoj državi, ovom gradu. Kažu “može se”, ja se ne slažem s tim. Mogu samo oni koji su nas doveli do ovoga. Mogu oni bez srama i stida proći uzdignutom glavom kroz ovu našu pustinju od grada. Ovdje se odavno ne živi nego preživljava. Ljudi su izmoreni i boli ih srce.

Boli i duša i tijelo, a nisu bolesni. Prođi livanjskim selima, čut ćeš vapaje prošlosti, dječji smijeh i korake kojih već odavno nema. Vidjet ćeš mnogo livada koje više nema tko da obrađuje, a nekad su hranile dosta obitelji.

Prođi gradom Livnom, ono je nestalo, ne osjetiš ga više. Ne kuca ono srce. A uz ovakvo stanje oni ga prozvaše gradom, vrlo lijepo od njih. Rastjerali su narod bez ijedne bombe, i jednog metka. Ubili su snove, nadanja i smisao svake borbe. Sve je prošlo, sva lijepa vremena u kojima se osjetio život. Prošlo i više se ne vraća.

Vlado naša, Borjana naša, Luka naš, hvala vam na svemu. Budite sretni, ostali ste sami i uništili ste sve ono što je ovdje vrijedilo. Nekad se pitam jel’ vas stid i sramota, mislim da nije, jer obraza nikad niste niti imali.

Hvala i zbogom
Zvonimir Tomić

Značajno je napomenuti da bi na izgradnji tog projekta bilo zaposleno do 3000 ljudi, a nakon završetka projekta posao bi dobilo pedesetak visokoobrazovanih osoba s tehničkim smjerovima.

Gradnja bi trebala trajati između 3-5 godina. Prije početka realizacije projekta trebaju su izvršiti geodetska ispitivanja i kartografiranje terena u omjeru 1:500 i 1:1000. Sve se radi uz tehničku potporu tvrtke Simens, a potporu projektu još je 2013. godine dala hrvatska strana, kao i Vlada HBŽ-a.

Nakon potpisivanja partnerskog ugovora, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Hercegbosanske županije Ivica Brešić nam je, među ostalim, kazao: – Deseci koncesija su izdani u našoj županiji, međutim, ovo je jedna od rijetkih na kojima se konkretno radi. Strani investitor iz Turske, koji plaća razvoj, uplaćuje sredstva za razvoj tog projekta na području općina Livno i Tomislavgrad.

Nakon što je u okviru 9. Sarajevo Business Foruma potpisan memorandum o suradnji na izgradnji velikog investicijskog projekta vjetroelektrane kod Livna, čemu su nazočili predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, zamjenik turskog premijera Mehmet Simsek i veleposlanik Republike Turske u BiH Haldun Koc, podsjećamo kako su isti potpisnici Yüksel Güler, predsjednik Uprave Enprodea iz Istanbula, i Pero Vrdoljak, predsjednik Uprave IMRES Smart Greenergyja Livno, prethodno potpisali ugovor o partnerstvu koncem listopada 2017. u Livnu, piše Večernji list BiH.

Drugi projekt

Riječ je o partnerstvu na izgradnji vjetroelektrane Široka draga i početku istražnih radova na izgradnji drugog energetskog projekta na toj lokaciji, istoimene reverzibilne hidroelektrane. Potpisivanje ugovora bila je kruna gotovo devetogodišnjeg rada. Šesnaest vjetrostupova i elektrana instalirane snage od 51 megavata financijski su teški 80 milijuna eura, kazao je Pero Vrdoljak, predsjednik Uprave IMRES Smart Greenergyja, te dodao: – Uz vjetropark smo vidjeli da ima smisla razviti još jednu reverzibilnu hidroelektranu. Na tome smo počeli raditi prije 8-9 godina i, evo, sada polako dolazi do realizacije. – kazao je. Na obroncima Kamešnice u neposrednoj blizini je već izgrađeni vjetropark u susjednoj Hrvatskoj, a o vrijednosti vrlo zahtjevnog projekta reverzibilne hidroelektrane, Yüksel Güler, predsjednik Uprave Enprodea iz Istanbula, tom prigodom je kazao kakao je ukupna investicija teška oko 1,6 milijardi eura te da će se proizvoditi oko 1120 megavata el. energije. Bila bi to najveća hidroelektrana te vrste u jugoistočnoj Europi koja bi uzimala vodu iz Buškog jezera, dizala je na nadmorsku visinu od 1050 metara, na kojoj bi se izgradilo drugo jezero, a struja bi se proizvodila ponovnim vraćanjem vode u Buško jezero.

Kako se na prezentaciji u Livnu moglo čuti, ona bi služila za balansiranje mreže električnog napona za taj dio Europe, pa i za cijelu Europu. Do toga se došlo u razgovorima i dogovorima s Europskim prijenosnim sustavom za električnu energiju – ENCOI i pod pokroviteljstvom neprofitne organizacije C.R.E.A.M. Europe

(vecernji.ba)

Od 7. do 9. svibnja Livno će biti domaćin realizacije programa Coca-Colina podrška mladima u Bosni i Hercegovini. Program realizira Coca-Cola HBC B-H Sarajevo u okviru svojih projekata podrške razvoju mladih, a uz podršku partnerskih organizacija i institucija, u deset bosanskohercegovačkih gradova i općina.

Projekt Coca-Colina podrška mladima u BiH i ove godine polaznicima pruža priliku da razvijaju osobne i poslovne vještine te steknu kvalitetne i praktične kompetencije neophodne za suvremeno tržište rada. Pod sloganom „Nauči, primijeni, kreni“ program je osmišljen da prepoznaje, razvija, osnažuje i motivira na uspjeh učesnike čineći ih konkurentnijim.

“Nakon izuzetnih rezultata prošlogodišnjeg programa, koji je obuhvatio 200 mladih, te velikog interesiranja za ovu godinu, kroz program će do kraja rujna proći najmanje 500 polaznika iz deset bosanskohercegovačkih gradova. Želimo doprijeti do mladih u što više gradova Bosne i Hercegovine i omogućiti im da iskoriste šansu za unapređenje poslovnih i životnih vještina. Coca-Cola HBC B-H Sarajevo fokusirana je na podršku lokalnoj zajednici. Mi kontinuirano učestvujemo u pronalasku odgovora na sva bitnija pitanja u lokalnim zajednicama, ostajući aktivan učesnik svakodnevnih događanja i jedan od faktora privrednog razvoja bosanskohercegovačkog društva.

Izuzetno smo zadovoljni da su ovi mladi kojima je ovaj projekt i namijenjen, prepoznali naša nastojanja da ih podržimo i pripremimo za početak njihovih karijera i drago mi je što su danas ovdje, spremni da poboljšaju svoja postojeća znanja i steknu nova, neophodna za njihovu budućnost i karijeru”, rekao je Darko Šaravanja, direktor prodaje Coca-Cole za Bosnu i Hercegovinu, koji je poželio dobrodošlicu i uspješan rad polaznicima u ime Coca-Cole HBC B-H Sarajevo, te najavio radionice programa Coca-Colina podrška mladima u Bosni i Hercegovini u Livnu, Tuzli, Bihaću, Brčkom, Trebinju, Istočnom Sarajevu i Zenici.

Program će biti realiziran uz pokroviteljstvo i podršku Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, Federalnog zavoda za zapošljavanje, JU Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo, JU Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona, Univerziteta u Sarajevu, Univerziteta u Banjoj Luci, Grada Banje Luke, Grada Tuzle, Grada Mostara, AmChama – Američke privredne komore u Bosni i Hercegovini te partnerskih organizacija: Vijeća mladih FBiH, Vijeća mladih Mostar, AIESEC-a u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, preduzetničkog i edukativnog centra Networks, Socijalno-edukativnog centra (SEC), Munje – Inkubatora društvenih inovacija, Hocu.ba, CERK-a, Omladinskog resursnog centra Tuzla, BEST-a Mostar, UG Multi, organizacije “Osmijeh za osmijeh”, Omladinskog kluba “Pod istim suncem Jablanica”, Životnog ateljea, Unije studenata iz Bihaća, Pronija i PRIME Communicationsa. Više informacija o programu možete pronaći na www.coca-colinapodrskamladima.ba.

https://www.hocu.ba

Tim za sprječavanje korupcije Hercegbosanske županije (HBŽ) u petak je u Livnu održao obuku na kojoj je izvršeno praktično osposobljavanje kontakt osoba sa županijskih razina vlasti.

Obuka je provedena sukladno planiranim obvezama iz Akcijskog plana za provedbu Strategije za borbu protiv korupcije HBŽ-a 2016.- 2019. godine, a posebice redovitog praćenja provedbe aktivnosti iz Akcijskog plana i osiguravanje kontinuiranog funkcioniranja sustava za izvještavanje o provedbi aktivnosti iz Akcijskog plana, prenosi Fena.

Tim za sprječavanje korupcije HBŽ-a pripremao je uvjete za primjenu aplikacijskog računalskog rješenja koje je razvila Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH i koje će uvažiti potrebe i specifičnosti svih subjekata provedbe strateških antikorupcijskih dokumenata Vlade HBŽ-a u domeni sektorskog strateškog planiranja i izvještavanja u oblasti borbe protiv korupcije.

Računalna aplikacija posvećena je Proaktivnom monitoringu provedbe strateških antikorupcijskih dokumenata u HBŽ-u i razvijena je pod pokroviteljstvom Misije OESS u BiH.

Treći krug praktičnog osposobljavanja kontakt osoba sa županijskih razina vlasti održat će se sljedeći tjedan.

Dnevnik.ba