Nakon dvije pobjede u prijateljskim utakmicama protiv Troglava (6:0) i Kamešnice (10:0), fudbaleri Željezničara koji se nalaze na pripremama u Livnu, danas će odigrati novi kontrolni meč.

I dok su prethodne dvije utakmice bile protiv bh. niželigaša, Plavi će danas odmjeriti snage sa Varaždinom, koji je ove sezone izborio promociju u 1. HNL.

Zanimljivo da će ovo biti prvi duel Varaždina i Željezničara nakon 41 godine. Naime, posljednji put su se sastali prije više od četiri decenije. Ova dva kluba su igrala zajedno u Drugoj ligi Jugoslavije grupa Zapad. U sezoni 1977/1978. Željo se sa osvojenim naslovom vratio među prvoligaše, a Varaždin je ispao u republičku ligu gdje je ostao duži niz godina.

Utakmica će se igrati na stadionu Troglava u Linu, a počinje u 18 sati i 30 minuta.

Sportske.ba

Željezničar je danas u prijateljskoj utakmici u sklopu priprema u Livnu poražen od novog hrvatskog prvoligaša Varaždina sa minimalnih 0:1.

Susret sa tribina stadiona NK Troglav pratio je i selektor reprezentacije Hrvatske Zlatko Dalić, koji je inače rodom iz Livna.

Fotografiju sa Dalićem na društvenim mrežama podijelio je bivši igrač Željezničara Mirko Radovanović, koji je također prisustvovao utakmici.

Dalićev dolazak privukao je veliku pažnju prisutnih, koji su htjeli sliku sa čovjekom koji je “Vatrene” na prošlogodišnjem Mundijalu u Rusiji odveo do titule viceprvaka svijeta.

Dalić je promatrao meč i iz razloga što njegov sin Antonio obavlja funkciju direktora Varaždina.

(Reprezentacija.ba)

Pripadnici gorske službe spašavanja HBŽ krenuli su u potragu za državljaninom iz Hrvatske koji se izgubio na planini Kamešnici kod Livna.

Prema informacijama Saveza gorskih službi spašavanja u Bosni i Hercegovini na planini Kamešnici kod Livna izgubio se sedamdesetpetogodišnji državljanin Hrvatske P. V., a za sada nije poznato više detalja gdje bi se mogao nalaziti.

Akcija potrage i spašava počela je večeras kasno po prijavi. Planina Kamešnica se nalazi na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a više informacija o akciji bit će poznato naknadno

Klix.ba

Na poziv TZ Kaštel Novi i naših Livnjaka iz Livanjske zajednice u Kaštelima gosp. Karmelu Milanoviću, 28. svibnja 2019. godine, sudjelovali smo na Kaštelanskom kulturnom ljetu, 10. danima tradicije Kaštela 2019. “Nostalgija”.

Kako je ova manifestacija zamišljena da obogati turističku ponudu mjesta, postavljeni su štandovi na kojima su pored domaćih proizvođača svoje domaće proizvode prezentiraju i pozvani gosti.

Tako smo uz nastup i promociju izvorne pjesme i kola livanjskoga kraja, prezentirali naše domaće proizvode.

Moglo se kušati domaćih uštipaka, krafni, gurabija, pita, domaći kruh “ispod sača” od četiri vrste brašna i naš najpoznatiji brend “Livanjski sir”.

Ovim putem zahvaljujemo gospodinu Zdravku Markovu direktoru livanjske mljekare koji je donirao više vrsta sira.

Sam kraj programa proveli smo i uživajući u koncertu, nastupu KUD-a Jedinstvo iz Splita koje ove godine proslavlja 100 godina rada i djelovanja. Ugodno druženje u Kaštelima završilo je dodjelom Zahvalnica i prigodnih darova uz degustaciju dalmatinskih proizvoda.

Hvala TZ Kaštela na pozivu, također veliko hvala našim Livnjacima i upravi Livanjske zajednice u Kaštelima koji su došli i proveli s nama ugodno u ugodnom druženju. 

Predsjednik,  Josip Perković

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) u BiH proteklog su vikenda imali pune ruke posla.

Sedamdesetpetogodišnji hrvatski državljanin P.V., nakon što se izgubio u nedjelju na planini Kamešnici kod Livna, spašen je jutros oko 8 sati, priopćeno je iz GSS-a BiH.

Pripadnici Gorske službe spašavanja HBŽ-a i Hrvatske gorske službe spašavanja krenuli su u akciju potrage i spašavanja s obje strance granice iz četiri pravca. S nestalim je ostvaren telefonski kontakt i uz pomoć navođenja spašavatelja spustio se jutros oko 8 sati se do najbliže ceste.

U jutarnjim satima u nedjelju HGSS Čitluk dobila je dojavu kako se na brdu Križevac pored Međugorja nalazi ženska osoba bez svijesti. Tim od osam gorskih spašavatelja uputio se na Križevac, pronašao irsku državljanku M. M., obavio medicinski pregled, zbrinuo je i transportirao do ambulantnog vozila Malteške ambulante.

Gorski spašavatelji Saveza gorskih službi spašavanja u Bosni i Hercegovini, na poziv kolega iz GSS stanice Dubrovnik, priključili su se sinoć akciji stijenskog spašavanja kod Dubrovnika. Istovremeno, gorski spašavatelji iz BiH krenuli su noćas prema otoku Mljetu gdje je u tijeku višednevna akcija potrage za nestalom slovenskom državljankom. U akciji su i proteklih dana sudjelovali pripadnici GSS u BiH.

Na poziv Civilne zaštite HNŽ ronioci gorske službe spašavanja krenut će u ponedjeljak ujutro u potragu za tijelom utopljenika u Jablaničkom jezeru. U akciji će sudjelovati 6 ronioca Interventne spasilačke službe Mostar.

Nogometaši tuzlanske Slobode sutra putuju u Livno, gdje će od 2. do 9. srpnja obaviti drugi dio priprema za narednu prvenstvenu sezonu. Nakon što je Široki otkazao duel s Tuzlacima, najavljen za 3. srpnja, u tom terminu ekipa Slobode odigrat će utakmicu s domaćim drugoligašem Troglavom, piše Fena.

Drugu pripremnu utakmicu ekipa Admira Smajića odigrat će 7. srpnja protiv mostarskog Veleža. Za sada je dogovorena još utakmica s hrvatskim prvoligašem Osijekom, 13. srpnja u gostima, koja će ujedno biti generalna provjera tima s Tušnja pred start u Premijer ligi BiH.

Inače, Tuzlaci su do sada odigrali dvije kontrolne utakmice, obje u Srbiji – protiv Bogatića (4:1), te u Staroj Pazovi protiv Mačve (2:0).

Na prvom Livanjskom polumaratonu, koji je u nedjelju održan na dionici magistralne prometnice Tomislavgrad – Livno, najbrži je bio član riječkog Atletskog kluba Kvarner Ivan Dračar, koji je stazu dugu 21 kilometar istrčao u vremenu 1:14:25.

Drugi je ciljem prošao Srđan Samardžić iz Atletskog kluba Banjaluka, dok je treći bio Bruno Grgurević iz Maraton kluba “Marjan” Split.

U konkurenciji trkačica prva je ciljnu ravninu prošla hrvatska olimpijka Marija Vrajić iz Atletskog kluba Maksimir-Zagreb, druga je bila Radmila Maksimović iz Atletskog kluba Šibenik, a treća Dijana Manđeralo iz Livna.

Od 121 natjecatelja koji su se pojavili na startu, utrku je završio 101 trkač, dok ih je 20 odustalo.

Pored polumaratonske utrke održana je i utrka za rekreativce na 5000 metara dugoj stazi, te dječja utrka na 500 i 1000 metara.

Ovaj događaj održan je u organizaciji Livanjskog triatlon kluba “Val” i Turističke agencije “Li Bus”, u suradnji s Međunarodnim policijskim udruženjem IPA HBŽ-a, uz tehničku podršku Atletskog kluba Puls iz Tomislavgrada.

M-pogled.ba

Poštovani!

Htjela sam vas zamoliti da, po mogućnosti anonimno, objavite fotografije s dječjeg igrališta u Ulici Stjepana II. Kotromanića u Livnu.

Gol ugrožava živote djece. Ja sam išla u Komunalno poduzeće, obećali su da će poslati majstore da poprave. Ali već tjedan dana ništa.

Možda ako vi objavite ove fotografije uspijemo ubrzati stvar.

Hvala.

ČITATELJKA: Kao što vidite na slici, malo ždrijebe se zaglibilo u blatu na Kruzima i poprilično je potonulo. Nije moglo samo izići, pa smo ja i moj muž ga izvukli van.

Na sreću, preživjelo je, jer smo brzo reagirali. Nisam mogla više slikati, jer crkla mi je baterija od mobitela.

Di su danas bili ovi što vodaju turiste i kupe pare?!

Zanimljivo je da grupa ima i pravog rekordera. Njihov bubnjar Budo upao je u Guinessovu knjigu rekorda jer je bubjeve svirao punih 48 sati i 15 minuta!

Treće izdanje Thrill Blues Festivala koje se i ove godine 6. srpnja održava na prekrasnoj pozornici u glavnom trijskom parku tik uz Cetinu osim svjetski poznatih imena kao što su Manu Lanvin i Harrison Kennedy gledat ćemo i nekoliko zanimljivih regionalnih imena. Jedna od tih grupa je i 4 Hombres iz Livna, koja će na Thrill Blues Festivalu održati koncert od 18.20 do 18.50. HARRISON KENNEDY Svjetski poznati soul i blues glazbenik stiže u Trilj!

– Grupa 4 Hombres postoji godinu i pol, a nastala je od grupe Helios koja je 25 godina svirala progresivni hard rock i izdala tri albuma. Mersad Pivčić i ja smo odavno htjeli  da se vratimo korijenima, odnosno bluesu, te se rodila ideja za osnivanjem blues banda – kazao nam je Darko Knežević, gitarist i vokal grupe 4 Hombres. Poslije nekoliko promjena osim njega u grupi su još i Mersad Pivčić – bas, Amel Brkić – gitara i Budo Hajder – bubanj. Zanimljivo je da grupa ima i pravog rekordera. Njihov bubnjar Budo upao je u Guinessovu knjigu rekorda jer je bubjeve svirao punih 48 sati i 15 minuta!

– U početku smo htjeli svirati samo za svoju dušu, ali priča se zavrtila malo ozbiljnije. Stoga sad imamo i kombinaciju gdje nam se pridruži na vokalu Iva Ivković, pa imamo i dodatak 4 Hombres & Flowery.

Reakcije na naše svirke su odlične, puno bolje nego što smo očekivali. Fanova u Livnu nema mnogo, što je za očekivati s obzirom kakva glazba vlada danas, ali treba biti uporan i mladima pokazati zašto blues i rock opstaje sve ove godine – mišljenja je Knežević.

Repertoar grupe 4 Hombres je široki spektar bluesa i blues rocka – od klasičnog 12-taktnog do modernijeg bluesa. Zato imaju i veliki broj uzora – od B.B. Kinga, Muddy Watersa, preko Gary Moore, pa do Joe Bonamasse, Kenny Wayne Shepherda..

– U početku smo svirali samo obrade, a onda su nam za autorski rad vjetar u leđa dali Boris Hrepić- Hrepa i Darko Bakić. Jedan od uvjeta da bi nastupili na Thrill Blues Festivalu bio je da imamo i svoje pjesme. Mersad i ja smo i u Heliosu bili autori, te smo odmah napisali tri autorske pjesme.

U Trilju ćemo izvesti pjesmu ”Kad te sanjam” koju mislimo poslije ljeta snimiti. Iznimno nam je drago da nastupamo među najvećim imenima bluesa,iz Hrvatske  i svijeta,a pogotovo jer je Thrill blues festival prerastao u najbolji blues događaj na ovim prostorima.

U Trilju nastupamo sa Ivom Ivković i pozivamo sve da dođu i uživaju u dobroj glazbi – kazao je Knežević. Nakon Thrill Blues Festivala grupu 4 Hombres očekuje nastup na Busija Rock Festu u Glamoču, te po rock klubovima. Večernji list

Županijska neovisna lista:

U predizborno vrijeme trenutni predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Jozić zajedno s dopresjednicom HDZ-a BiH Borjanom Krišto obišao je i otvorio još nedovršeni Zavod za hranu i veterinarstvo (link:https://www.vladahbz.com/svecano-otvoren-obnovljeni-objekt…/).

Prilikom posjete Zavodu obećali su zaposlenicima Zavoda i „mnogobrojnim“ okupljenim uzvanicima da će u proračunu za 2019. godinu osigurati oko 400.000 KM za dovršetak Zavoda kako bi isti bio u potpunosti u funkciji.

Time bi se osiguralo da Zavod obavlja potrebite kontrole iz oblasti veterinarstva čime bi omogućili postupno samofinanciranje potreba Zavoda i što je vrlo bitno ne bi se odlijevao novac s prostora Hercegbosanske županije.

Taj čin otvaranja Zavoda i presjecanja vrpce uz već poznati dekor izazvao je podsmjehe i samih sudionika tog predizbornog strančkog performansa, pokazat će se vrlo brzo, namjenjenog isključivo za potrebe kampanje.

Da su u laži kratke noge, pokazalo se vrlo brzo nakon što je došlo je vrijeme za usvajanje proračuna za 2019. godinu u kojem, gle čuda, nema ništa od navedenih 400.000 KM za Zavod.

Pomisli smo da se slučajno nije dogodio kakav previd, da su naši vladajući zbog trošenja ogromne energije oko unutarstranačkih sukoba oko raspodjele fotelja, jednostavno previdjeli tu činjenicu.

Putem svoga zastupnika u Skupštini Hercegbosanske županije, predložili smo amandmane na prijedlog proračuna za 2019. godinu (link: https://docdro.id/maMt4fU) kako bi se između ostalog osigurala navedena sredstva, a ujedno da pomognemo našim vladajućima da ispune jedno od svojih predizbornih obećanja.

Naravno, vladajući glatko odbijaju navedene amandmane, jednoglasno glasajući protiv.

Zastupnik Ivan Jozić iz HDZ BiH je glasao protiv predizbornog obećanja predsjednika Vlade Hercegbosanske županije Ivana Jozića iz HDZ BiH.

Na prvu bismo pomislili da su unutar te stranke zapuhali neki novi vjetrovi, da se pojavio dašak stranačke demokracije, gdje je sasvim normalan pluralizam mišljenja i ideja.

Možda bismo i povjerovali u navedeno da ne znamo da se radi o istoj osobi koja trenutno obavlja ove dvije dužnosti do izbora nove vlade.

Ovo je još samo jedan u nizu zornih prizora nedosljednosti, nevjerodostojnosti, koji pokazuju pravo lice vladajućih u našoj županiji.

Da se olako dana predizborna obećanja brzo zaborave i da se velika većina njih nikada ne realizira postao je sastavni dio kolorita na našoj političkoj sceni.

Vladajući uvijek iznova i nevješto raznim političkim spinovima nastoje opravdati svoj nerad i neispunjena obećanja.

Dok drugi rade u interesu građana koje predstavljaju dotle predstavnici stranaka koji čine većinu HDZ BiH, HDZ 1990, SNSD i SDA u Hercegbosanskoj županiji ni 267-i dan od dana održavanja Općih izbora nisu uspostavili vlast u Hercegbosanskoj županiji.

Kao stranka u oporbi u Hercegbosanskoj županiji nastojat ćemo, stalnim podsjećanjem, pomoći političkim strankama u vlasti da svoja predizborna obećanja i ispune.

Predsjednik Županijske neovisne liste, Draško Dalić

Livno, 02. srpnja 2019.

Na birou u našoj zemlji provela sam skoro 20 godina, priča za Oslobođenje – Moja BiH Titka Pivčić

Sada konačno mogu odahnuti, jer živim život dostojan čovjeka”, izgovorila je u jednom dahu Titka Pivčić, medicinska sestra iz BiH, koja je nakon višegodišnje agonije, borbe sa nizom nedaća i nepravdom pronašla posao u Njemačkoj.

Pivčić je, nažalost, samo jedan među tisućama primjera onih koje se naša zemlja odrekla, a prigrlila Njemačka. Ova hrabra žena otvoreno je i bez zadrške pristala na razgovor za Oslobođenje, u kojem je opisala turobnu bh. zbilju koju je osjetila na sopstvenoj koži.

Rođena je u Livnu, gdje je prije dvije decenije završila medicinsku školu odličnim uspjehom. Za sve to vrijeme radila je samo godinu u struci.

Kako dalje?

– Prvih šest mjeseci radnog staža stekla sam kao pripravnik 2002. godine u Županijskoj bolnici u Livnu. Bezuspješno sam pokušavala doći do posla u struci, kako u Livnu, tako i u Sarajevu, gdje sam živjela sa obitelji.

Aplicirala sam na bezbroj natječaja. Samo sam jednom dobila odgovor i bio je negativan. Tek 2010. godine ukazala mi se prilika da opet u Livnu dobijem posao. Raspisan je natječaj za šest medicinskih sestara na pola godine. Aplicirala sam i na veliko iznenađenje primljena sam.

Preselila sam sa kćerkom u Livno kod roditelja i počela raditi. Radila sam predano. Međutim, nikada neću zaboraviti dan kada sam dobila rješenje da moj ugovor završava, bez produženja, sa tugom se prisjeća Pivčić.

Ogorčenje je bilo tim veće nakon saznanja da je pet njenih kolegica ostalo raditi.

– Od nas šest koje smo tada primljene, samo nas dvije smo redovno završile školu. Ostale su imale diplome vanredno završenih škola.

Plačući, držeći to rješenje u rukama, nisam znala kako dalje. Glavna sestra odjela na kojem sam radila drsko mi je predložila da se vratim u Sarajevo, jer “tamo su moji i šanse za zaposlenje veće”, aludirajući na nacionalnu pripadnost.

Da apsurd bude veći, ta sestra je u tijeku rata iz Sarajeva došla u Livno, dobila posao i tu ostala. Kada sam joj rekla da ona ide u Sarajevo, jer je to njen grad a da ja ostanem u svome, prosiktala je da je problem u tome što sam ja osoba sa oštećenim sluhom i što imam slušni aparat pa nisam sposobna raditi kao medicinska sestra, priča nam Pivčić.

Zbog svega toga vraća se u Sarajevo sa kćerkicom i narednih sedam godina traži posao, ali uzalud. Ne želeći dalje trošiti najbolje godine svog života, kako nam je kazala, 2016. počela je razmišljati o odlasku u Njemačku.

– Imala sam podršku obitelji i prijatelja. Međutim, miješali su se osjećaji straha od nepoznatoga. Nisam mogla da zamislim trenutak razdvajanja od kćerke.

Učila sam jezik, pripremala dokumentaciju i početkom 2017. godine turistički dolazim kod prijateljice u Rossdorf, nedaleko od Frankfurta. Aplicirala sam na 52 mjesta, a 49 odgovora je bilo pozitivno.

Odabrala sam veliku firmu BHZ u Rossdorfu, sektor ambulantne njege. Od prvog susreta sa direktoricom Danielom Rothstein znala sam da je to – to. Objasnila sam joj koje uvjete moram zadovoljavati da bih dobila vizu i radnu dozvolu. Saslušala me i rekla da neće biti problema ako prođem probni rad.

Već četvrti dan me pozvala na razgovor, što je značilo da sam dobila posao. Dala mi je ugovor i rekla da se vratim u BiH čekati termin u Ambasadi, a da će ona čekati koliko god bude potrebno, kaže Pivčić.

Podrška kolega

Potom je za nju uslijedio bolniji dio priče, rastanak od kćerke. Trebalo je spakirati život i uspomene u samo dva kofera.

– U kolovozu 2017. dobijam vizu. Početkom rujna dolazim u Njemačku, u stan koji je direktorica unajmila za mene. Lagala bih kad bih rekla da je bilo lako i jednostavno.

Međutim, radne kolege i nadređeni činili su sve da mi te dane olakšaju. Nakon pola godine i moja kćerka je dobila vizu i došla ovamo.

Nakon skoro dvije godine boravka u Njemačkoj mogu samo reći da žalim što nisam došla ranije. Ovdje vas nitko neće pitati za vjeru, naciju i političko opredjeljenje. Uz želju i iskrenu predanost ovom poslu, rezultati neće izostati, zaključuje na kraju razgovora Pivčić.

Mojabih.oslobodjenje.ba

Lijepi su sportski događaji kada se u grad poput Livna sakupi mnoštvo natjecatelja sa svih strana. Livno je ionako u svojoj povijesti iznjedrilo niz rasnih i vrlo uspješnih sportskih ikona, koje su poznate diljem svijeta.

Tako je i Livanjski polumaraton poželjna manifestacija koju treba pretvoriti u tradiciju, omogućiti dolazak eminentnih imena te to popratiti medijskim sadržajima u svrhu promidžbe ljepota ovog grada.

Svu organizaciju dati u ruke sposobnim ljudima, ljudima koji će sve učiniti da ovaj događaj prijeđe u tradiciju i nešto po čemu će se ovaj grad prepoznati.

Na žalost, svi mi koji poznajemo Livno znamo da ovo spada u domenu bajki, da sve što u Livnu krene ubrzo i zamre. Kao kad bolesniku na samrti date injekciju, on otvori oči, trepne par put i – umre.

A Livno je do sada umrlo bezbroj puta! Sa svakom uništenom tvornicom, sa svakim zataškanim lopovlukom, sa svakim prisilnim odlaskom sa ognjišta, sa svakim izborima. I umirat će još bezbroj puta. Kao što je umrla i ova sportska manifestacija kada se Dotična uhvatila medalja.

U povijesti, medalje su dijelili zaslužnici, uglednici, pronalazači, općenito osobe koje su svojim djelima zadužili naciju. U Livnu ih dijeli osoba koja osim osobnih uspjeha u zgrtanju novca, nije učinila ništa. Dapače, popis njenih “dobrih djela” je podugačak te takav podesan za kakvu kriminalnu seriju.

Ovom prilikom ne bih nabrajao (zlo)djela Dotične iz razloga tužne livanjske patetike, ali bih postavio pitanje organizatorima ove manifestacije:

Kako vas nije sramota?!

Osim političkog (ne)ugleda, sa čime je Ova zaslužila ovu “čast”? Dal’ je zaslužila “transparentnim”upošljavanjima vaših bližnjih? Ili se tek spremate rektalno prodrijeti u viši lopovsko – stožerni krug? Kako ste mogli zaobići ljude koji su u livanjskom sportu ostavili neizbrisive tragove: Matijanića, Čeku, Matana, Vidoviće, Kovače, Praska, Peraicu, Krunu Rimca, Borimira, Ercege trkače…

Tko odabra ovu lujku koja uništila nije ono što nije stigla.

Jesu li Hrvatice trčale za 100.000 KM? Jel’ dodjela bila u krugu umrlog Livno-busa? Jeste li prije dodjele medalja kupili kamenje da ne bi poletjelo ka bini.  Toliko su vam popularni da moraju otvarati vlastite TV stanice da bi vam bili dostupni preko ekrana.

Zato im lokalni opančari daju medijski prostor na zgražanje svakog poštenog građanina ovog grada koji je od rata na ovamo osjetio “uspješnost i poštenje” stožernog vladanja. Nadam se da će nastaviti sa ovakvom tradicijom te da će stožerna ekipa uskoro otvoriti livanjsku kanalizaciju, a događaj uveličati vlastitim prolaskom kroz cijevi.

Na poslijetku, svim natjecateljima želim čestitati na sudjelovanju, a pogotovo pobjednicima, u nadi da se tradicija nastavi.

Miljan Konta

Po njegovim riječima, ime bivšeg predsjednika Vlade HBŽ-a Ivana Jozića jedini je prijedlog koji je dosad stigao u Skupštinu nakon čega slijedi sazivanje kolegija rukovodstva županijske skupštine te postupak njegovog imenovanja za mandatara nove Vlade.

Nakon imenovanja, dodao je Ćosić, rukovodstvo će mu dati određeni rok da u skupštinsku proceduru dostavi imena svojih ministara.

– Kada će biti sazvan kolegij rukovodstva još nije određeno – ustvrdio je Ćosić.

Dnevnik.ba

Grad Ljubuški više neće moći odlagati otpad na regionalnoj deponiji u Mostaru, odluka je JP Deponije d.o.o. Mostar.

Gradonačelnik Ljubuškog Nevenko Barbarić o tome je informirao federalnog ministra okoliša i turizma Editu Đapo, te je tom prilikom istaknuo da odluka mostarskog poduzeća predstavlja veliki problem za Grad Ljubuški.

Otpad iz Ljubuškog uskoro na odlagalištu u Livnu ?

“To je sada veliki problem za Grad Ljubuški i naše građane, jer nemamo drugu lokaciju za odlaganje otpada u skladu sa zakonskim propisima. Deponija u Mostaru koncipirana je kao regionalna i mi smo radili na tom principu”, rekao je Barbarić.

Istaknuo je da ne znaju zbog čega je došlo do ovakve odluke JP Deponija d.o.o. Mostar, jer su, kako kaže, proteklih godina uredno izmirivali sve obaveze, a otpad koji dolazi iz Ljubuškog isključivo je komunalni.

Đapo je informirala ljubuškog gradonačelnika da je prilikom posjete Mostaru zatražila pojačan inspekcijski nadzor i insistirala na hitnom rješavanju problema zbrinjavanja komunalnog otpada.

Istaknula je da se ovih dana očekuje početak rada regionalne deponije u Livnu koja bi mogla biti rješenje i za Ljubuški, priopćeno je iz Federalnog mnistarstva okoliša i turizma.

BHRT.ba

Nakon što više od 25 godina na području današnje HBŽ koju čine općine Livno, Tomislavgrad, Glamoč, Drvar, Kupres i Bosansko Grahovo nije bilo strategije ekonomskog održivog razvoja posljednju izjavu ministrice okoliša i turizma FBiH Edite Đapo danu početkom 7. mjeseca 2019 godine, kako bi regionalna deponija u Livnu tj. na Korićini mogla biti rješenje za Ljubuški nakon prekida odlaganja komunalnog otpada grada Ljubuškog na regionalnu “deponiju“ (čitaj ekološku katastrofu) Uborak pored Mostara, možemo protumačiti kao da su izvršene sve neophodne pripreme da se HBŽ proglasi ničijom zemljom te da se napokon uz blagoslov lokalnih poglavica i stranačkih vršitelja dužnosti krene sa totalnom devastacijom područja HBŽ.

U prilog tome govore činjenice:

1. Uništena prijeratno gospodarstvo na području HBŽ-a,

2. Totalna eksploatacija šumskog bogastva od strane Šumarije HBŽ i podobnih drvoprerađivačkih gospodarstvenika pri čemu stanovnici HBŽ-a nisu u mogućnosti priuštiti ekomski povoljniji ogrijev iako je područje HBŽ najhladniji dio BiH,

3. Eksploatacija vodenih resursa od strane HEP-a HR-a, pri čemu HBŽ skupa sa Livnom i Tomislavgradom ne dobije niti 10% naknada koju dobijaju ostale općine u BiH (Rama, Mostar i dr.),

4. Postojanje vojnog poligona u Glamočkom polju na kojem se vrši uništavanje tko zna čega sve, ali sigurno nije dobro obzirom da je to područje vodonosnik iz kojeg dotječe voda na izvore oko grada Livna,

5. iseljavanje stanovnika HBŽ već više od 50 godina koje je posebno izraženo u posljednjih 5 godina,

6. nepostojanje volje, želje, vizije niti osnovne koncepcije (osim zatvaranje očiju) na lokalnoj, županijskoj ili državnoj razini da se ovo područje ekonomski unaprijedi kao bi se zaposlilo lokalno stanovništvo i spriječio odlazak mladih ljudi i radno sposobnog stanovništva.

7. 7-smrtnih grijeha (oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjerenost u jelu i piću, srditost i lijenost) i nemoral koji prožima političku elitu i sve razine vlasti, NE-odgovorne u javnim poduzećima i ustanovama, a koji bi se trebali brinuti o dobrobiti cjelokupnog stanovništa bez obzira na političku, nacionalnu, vjersku ili familijarnu pripadnost.

8. glomazna birokracija i javna uprava koju nije moguće finansirati sa nerazvijenim realnim ekonomskim sektorom,

9. Apatija i ne reagiranje stanovništva na politička, ekonomska i ostala dešavanja u užoj i široj zajednici,

10. ostale beskrajne loše stvari koje nam se dešavaju jer smo ovce koje čuvaju vukovi.

Jesmo li nakon skoro 20. godina zakoračili u 21. stoljeće i moderno doba ili se vraćamo u srednji vijek?

zarjebitnoimemoje

Otpad iz Ljubuškog uskoro na odlagalištu u Livnu ?

Gradsko vijeće Livna odobrilo je na sjednici u srijedu isplatu novčane potpore u iznosu od 10 tisuća maraka Javnom poduzeću ‘LI-ČISTOĆA’ d.o.o. Livno u svrhu pokretanja rada Regionalnog sanitarnog odlagališta komunalnog otpada na Korićini, lokalitetu između Livna i Glamoča.

Naime, JP ‘LI-ČISTOĆA’ d.o.o. Livno podnijelo je zamolbu Gradskom vijeću Livno u kojoj je zatražilo da im se, sukladno proračunskim mogućnostima, odobri financijska pomoć.

U svojoj zamolbi iz spomenutog poduzeća naveli su kako su, kroz projekt upravljanja čvrstim otpadom, u dvije faze, imali zadaću izgraditi regionalno sanitarno odlagalište komunalnog otpada.

Prvi dio zadaće, dodali su, ishođenje potrebne dokumentacije i odobrenja te izgradnju odlagališta, završili su, dok drugi dio, stavljanje odlagališta u funkciju, odnosno početak rada, nisu bili u mogućnosti izvršiti bez pomoći osnivača jer nisu imali dovoljno prihoda.

“Iz tog razloga bila su potrebna inicijalna sredstva za pokretanje rada regionalne deponije koja je danas Gradsko vijeće i odobrilo”, kazao je Feni predsjednik livanjskog Gradskog vijeća Sead Hadžijahić.

Inače, navedeno regionalno odlagalište za zbrinjavanje otpada pokriva općine Livno, Glamoč i Bosansko Grahovo prema uvjetima iz supsidijarnog sporazuma, odnosno kredita kojeg je za ovaj projekt prošle godine odobrila Svjetska banka, s tim da su sve tri općine morale dati jednako jamstvo.

Deponija u Livnu mogla bi biti rješenje za ljubuški i mostarski otpad!? VIDEO

Draga djeco i roditelji, ove godine 12.08. i 13.08. vaši livanjski framaši organiziraju DJEČJE LJETO 2019.

Radionice i igre će se održati u dvorištu Franjevačkog muzeja i galerije Gorica-Livno.

Pozivamo vas da nam se pridružite ta dva dana koja će biti ispunjena veseljem, ljubavlju i zajedništvom.  Kamp je za djecu od 5 do 15 godina.

Prijave možete poslati na brojeve: 063-495-388 i 063-741-941 (whatsapp). U prijavi nam pošaljite ime i prezime te datum i godinu rođenja djeteta.

Prijava po djetetu iznosi 5 KM. Prijave traju do 01.08. 2019.

Nadamo se da se vidimo u što većem broju.

VOLE VAS VAŠI LIVANJSKI FRAMAŠI!

FRAMA LIVNO

Županijski odbor HDZ-a BiH Livno je za mandatara nove Vlade  HBŽ predložio Ivana Jozića, aktualnog predsjednika Vlade HBŽ i člana HDZ-a BiH iz Livna.

Potvrdio je to medijima predsjednik Skupštine Hercegbosanske županije Jozo Ćosić (HDZ 1990), naglasivši da je to jedini prijedlog za novog mandatara koji je stigao u Skupštinu HBŽ.

Ćosić je kazao da sada slijedi sastanak Kolegija Skupštine i imenovanje Jozića za mandatara nove Vlade HBŽ, nakon čega će on u predviđenom roku Skupštini dostaviti imena ministara koje će najvjerovatnije dati koalicione HDZ BiH, HDZ 1990, SDA i SNSD.

Četiri ministarstva će popuniti Hrvati iz dva HDZ-a, tri Srbi iz SNSD-a i jedno SDA. A kada će zasjedati Kolegij Skupštine još nije određeno.

Podsjećamo, duvanjska HDZ BiH u početku je tražila da mandatar bude iz Tomislavgrada pošto je duvanjskih HDZ-ovaca najviše u Skupštini HBŽ, ali intervencijom Dragana Čovića i Livanjke Borjane Krišto, Duvnjaci su popustili, a da li će im to biti kompenzirano brojem ministara i drugih čelnih pozicija ostaje da se vidi.

Tekst i foto: Ale Kamber, Livno

Na prostoru Mjesne zajednice Podhum (ili po teritorijalnom crkvenom ustroju Župe Podhum) postoje ili su postojale tri škole:
– Škola u Podhumu (od 1. do 9. razreda)
– Škola u Podgradini (od 1. do 5. razreda),
– Škola u Golinjevu (od 1. do 5. razreda).

Škola u Golinjevu je već duži niz godina zatvorena zbog malog broja učenika, dok škola u Podgradini još radi no pitanje je do kada će s obzirom da je djece svake godine sve manje.

Ove godine škola u Podgradini (koju pohađaju djeca iz sela Podgradine i Vržerala) je upisala samo jednog učenika koji će na kraju morati u prvi razred ići u školu u Podhumu jer složit ćete se da razred s jednim učenikom nema nikakvog smisla.

U školi u Podhumu ove godine u prvi razred je upisano samo troje djece pa će s ovim jednim iz škole u Podgradini prvi razred pohađati ukupno četiri (4) učenika.

Ispade da Mjesna zajednica Podhum koja je jedna od najvećih mjesnih zajednica u Livnu ove godine ima brojčano više sela (Podgradina, Vržerale, Podhum, Bilo Polje, Miši, Golinjevo) nego upisanih učenika u prvi razred osnovne škole.

Nije bolje stanje ni u višim razredima u ovoj školi, podaci su poražavajući, a s obzirom na daljnje iseljavanje i ispisivanje djece iz škole i upisivanje istih u Njemačkoj ili drugim zemljama zapadne Europe možemo samo pretpostaviti što nas čeka u vrlo bliskoj budućnosti.

1906. godine u Podgradini je sagrađena jedna od prvih škola na ovim prostorima, poznata “Brkina škola” pa tako ispade da škola u Podgradini nakon 113 godina kontinuiranog rada ostade bez ijednoga prvašića. Podgradina.net