JACQUES HOUDEK  pjeva večeras od 22.30 na dočeku Nove godine na glavnom livanjskom trgu!

Proslava dočeka Nove godine u Hercegbosanskoj županiji protekla je uglavnom mirno, bez većih sigurnosnih problema. Kako se doznaje iz županijskog MUP-a, na području županije tijekom novogodišnje noći zabilježena su dva slijetanja vozila s kolnika, no srećom bez većih posljedica, osim materijalne štete.

Tomislavgrađani novogodišnju su noć većinom proveli u svojim domovima, lokalnim klubovima i kafićima. U Livnu je priređen doček na otvorenom, a stanovnike Livna i njihove goste, po iznimno hladnom vremenu, zabavljao je Jacques Houdek.

Do njegovog nastupa Livnjaci, posebno mladi, provodili su se u obližnjim kafićima, a dosta ih je i sa kućnih proslava došlo čuti i vidjeti hrvatskog izvođača koji je nastupio od 23 sata, te kasnije pogledati i vatromet

Iako su za koncert na otvorenom Livnjaci saznali tek u popodnevnim satima, ipak ih se znatan broj okupio na centralnom trgu gdje su uz nastup Houdeka i vatromet ispratili 2018. i dočekali 2019. godinu.

https://avaz.ba/

Policijski djelatnici Policijske stanice Prijedor 1, dana 30.12.2018. godine, oko 00,10 sati, lišili su slobode osobu I.M. (1985) iz Livna, na osnovu središnje potjernice koju je za osobom raspisalo Ministarstvo unutrašnjih poslova HBŽ a po zapovijedi Općinskog suda u Livnu.

Nakon lišenja slobode, osoba je predata u nadležnost policijskim službenicima sudske policije, na dalje postupanje.

http://prijedor24.com

Na planinskom prijevoju Borova glava, koja se nalazi na dionici ceste Livno – Tomislavgrad – Kupres, u srijedu ujutro vozač osobnog vozila je udario u divljeg konja.

Vozač iz Čapljine (33) nije ozlijeđen, ali je na vozilu marke Peugeot bh registracijskih oznaka pričinjena veća materijalna šteta, dok pojedinosti o divljem konju nema, naveli su iz MUP-a Hercegbosanske županije (HBŽ).

Inače, konji kojih na ovom dijelu imaoko šest stotina u manjim skupinama silaze s njihovog okupljališta podno planine Cincar do prijevoja Borova glava, odnosno na samu prometnicu u potrazi za solju koju cestari posipaju.

Onog trenutka kada ralica prođe i baci sol po prometnici, a najčešće je to ujutro i navečer, konji silaze na cestu, što predstavlja veliku opasnost za vozače koji tom dionicom prometuju.

Inače, djelatnici poduzeća Ceste d.d. Mostar, odnosno Tehničke ispostave Livno, polovinom studenog su na prometnici Šujica-Livno na dva mjesta postavili svjetlosnu prometnu signalizaciju koja upozorava na moguću prisutnost divljih konja. FENA

Photo by Josip

Putevi u HBŽ su prohodni, ali valja paziti na mjestimični led na nekim dionicama Oba dana 2019. godine u Livnu protječu bez snijega i uz tek poneku pahulju koju nanese bura.

U susjednim općinama bilo je slabog snijega, a na Kupresu ga ima na skijalištima sasvim dovoljno, jer je ostalo dosta onog koji je pao posljednjih dana 2018. godine, a palo je i nešto novog.

Pošto je zimski raspust, na skijanju je i dosta djece i srednjoškolaca. Zapravo je na kupreškim skijalištima špica sezone koja će potrajati do sredine siječnja, kad počinje nastava. Putevi u HBŽ su prohodni, ali valja paziti na mjestimični led na nekim dionicama, na mogućnost smetova na prijevojima te na divlje konje na Borovoj Glavi, koji izlaze na cestu u potrazi za solju, pa i do sela uz cestu, u potrazi za travom.

Autor: Ale Kamber

https://avaz.ba

Idemo u novu godinu s novim ansamblom. S radom uskoro počinje Livanjski pjevački zbor ”Duman”!

U razdoblju od 15. do 30. siječnja 2019. godine preslušavamo nove kandidate za popunu dionica zbora. Ako vas zanima kako i što radimo ili samo želite znati više o trenutnim karakteristikama i razvojnoj fazi svoga glasa, možete se prijaviti na audiciju popunjavanjem priloženog obrasca: PRIJAVA NA AUDICIJU

Veselimo se prvim zajedničkim probama!

Vedran Ljubenko, 25-godišnji kantautor, prepoznatljivost je stekao zahvaljujući sudjelovanju u showu ‘The Voice’, a nakon što je stigao do same završnice korak po korak nastavio je graditi solo karijeru

Ako subotom navečer vrijeme provodite uz glazbeni program HRT-a, njegovo ime sigurno vam je poznato. Vedran Ljubenko nova je nada domaće glazbene scene.

Široj javnosti ovaj talentirani mladić predstavio se u showu ‘The Voice’ u kojem je dospio do finala, a trenutno ga možete gledati u HRT-ovoj emisiji ‘A strana’. Iza njega su već brojni autorski singlovi, a ovaj posljednji naziva ‘Sanjar’ brzo je pronašao put do srca publike koje Vedran iz dana u dan ima sve više.

– Publika koja je čula pjesmu jako je zadovoljna, dobivam dosta pohvala i od glazbenika i publike. Jako mi je drago da mogu inspirirati ljude svojim radom! Po reakcijama mi se čini da se ljudima najviše svidjela ta pjesma od svega što sam radio – kaže nam Vedran koji osim za sebe u ladici čuva i još nekoliko pjesama za svoje kolege pjevače. Svira gitaru i klavir, a od 16. godine nastupao je i s bendovima.

Otporan na provokacije

– Prije ‘The Voicea’ pjevao sam u bendu Crockers i tad sam shvatio da mi takva priča ne odgovara. Jako je teško okupiti četvero, petero ljudi koji imaju istu energiju i žar, a i nekako sam limitirao neke od svojih ideja. S druge strane jako sam zahvalan svojim frendovima iz benda uz koje sam puno naučio u svojim glazbenim počecima. Sa svima sam ostao u odličnom odnosu – ističe Vedran.

Djetinjstvo je proveo u Livnu, odrastao je ponajviše uz baku jer mu je otac radio u Dubrovniku, a majka je bila na specijalizaciji u Splitu. Iako ističe da dječačke dane pamti samo po dobrome, bilo je i trenutaka za koje bi Vedran najradije da se nisu dogodili. Sve je počelo nakon što se s obitelji preselio iz Livna u Dubrovnik gdje mu je otac radio. Nova okolina i vršnjaci nisu bili blagonakloni prema njemu.

– Odmah po preseljenju susreo sam se s predrasudama sredine, jer sam odgojen u drugačijim uvjetima. Bilo je jako teško da se dijete koje je u pubertetu navikne na nadimke i uvrede poput ‘Bosančina’ i razne druge provokacije, ali takva su djeca. To me nije spriječilo da se unutar godinu dana prilagodim mentalitetu ljudi i ojačam karakterno – priča nam ovaj 25-godišnjak.

Kaže da je oduvijek bio veseo i da ga ništa nije moglo izbaciti iz takta, no priznaje da se zbog toga što je bio u manjini često teže suprotstavljao drugima. – Takve i slične situacije smetale su mi u početku, a onda sam se krenuo prilagođavati mentalitetu i to je samo naglo prestalo – govori pjevač koji se unatoč popriličnim razlikama na novu okolinu brzo privikao.

– Život se razlikovao po mnogočemu. Za neke Dubrovčane Livno je bilo selo, njima je Dubrovnik sve, njihov centar svemira. To mi je u početku bilo smiješno, ali sam se prestao zamarati takvim razmišljanjem. S druge strane nakon nekog razdoblja stvarno su me prihvatili kao domaćeg.

Čak sam se i ja počeo osjećati kao da imam dva rodna grada jer sam stekao jako puno poznanstava i na kraju znam puno više ljudi iz Dubrovnika jer sam tamo ipak završio dva razreda osnovne, srednju i fakultet. Drago mi je da me ljudi podržavaju, ali mentalitetom sam bliži rodnom kraju i svaki put osjetim posebnu energiju kad se vraćam. Napisao sam i jednu pjesmu o tome, ali to čuvam za kasnije – govori samozatajno talentirani Vedran kojeg mnogi još pamte po nastupima u ‘The Voiceu’.

Živi od glazbe Kaže da mu je show pomogao da ga publika prepozna kao pjevača, a upravo to mu je bio i cilj. Natjecanje je shvatio kao put kojim bi se mogao probiti, no njegova očekivanja naposljetku nisu u potpunosti ispunjena.

– Da budem iskren, očekivao sam odjednom nebo i zvijezde, ali mala smo mi država pa se takvo nešto ne događa preko noći. Najbitnije je nositi se sa svime što čovjeku dolazi – kaže Vedran. Uzora u glazbenom svijetu ima napretek, a neki od njih su neprežaljeni Oliver Dragojević te Indexi. Kad je riječ o stranim uzorima, tu su grupa Queen, James Brown, Audioslave, Guns ‘n Roses, Sistem of down te Smak.

Iako se već godinama aktivno bavi glazbom, Vedran nije zanemario ni obrazovanje. Po struci je sveučilišni prvostupnik novinarstva i odnosa s javnosti, no tijekom studiranja shvatio je da se želi baviti samo glazbom.

– Trenutačno sam posvećen glazbi i živim od nje. Jako je teško, od autorskog rada u ovim počecima nema ništa, stalno sam u minusu, ali ulete svirke i projekti koji me izvlače. Bez obzira na to, vjerujem jako u ono što stvaram i nadam se da će jednog dana to biti prihvaćeno među širom publikom. Dovoljno mi je da imam za stanarinu, da mogu dobro pojesti i stvarati pjesme – kaže.

A osim gaža, u budućnosti si priželjkuje i ljubav koja će mu biti oslonac i dodatan vjetar u leđa. – Kad se zaljubim, onda sam predan tom osjećaju i osobi kompletno. Ako osjetim dobrotu i iskrenu emociju, onda pišem pjesme, naravno sve ovisi o trenutku inspiracije. Trudim se uvijek biti najbolji što mogu. U svakoj vezi naučio sam nešto novo o sebi. Trenutačno nemam curu i tako će biti dok ne naiđem na osobu s kojom ću se u potpunosti razumjeti u svim životnim sferama – zaključuje Vedran Ljubenko.

https://www.vecernji.hr/

JURE & MATE: Jednu stvar moramo spomenuti, nije nam drago ovo iznositi, ali želimo da ste upoznati s ovim, neki su možda i primjetili, ali ruku na srce, velika sramota je da niti jedan livanjski portal nije prenio naš događaj u Livnu.

Napunili smo punu kino-dvoranu, doveli čovjeka koji je zadnjih 40 godina najpoznatija osoba među Hrvatima i dijaspori, niti jedan članak nismo dobili na našim predivnim livanjskim portalima.

Hvala im što su davno nekad objavljivali naše klipove, ali ovim putem im se obraćamo, više nije potrebno.  Hercegovački portali su prenijeli naš događaj, a portali našeg Livna & nbsp; to nisu bili u stanju da naprave.

Također stvar koju ćemo podjeliti s vama je sljedeća: Jako smo iznenađeni načinom poslovanja u Narodnom sveučilištu Livno, velika sramota! Sa Sveučilištem smo prije same premijere dogovorili jednu cijenu za kino, kada je gospođa vidjela da smo napunili salu do kraja, podigli su nam cijenu. Drastično .

Ruku na srce, slobodno možemo reći: Neka vas je sramota gospođo!

Ovo smo htjeli podijeliti s vama, jer to želimo. Velika je sramota doživjeti ovakve stvari od ljudi iz našeg grada. Ne samo za ovaj događaj, napravili smo velike stvari u protekloj godini.

Nitko nije bio u stanju da prenese kada smo gostovali u Dalibor Petko Show na CMC-u, u najgledanijem jutrnjem programu u BIH Udri Muški i mnogi drugi.

Hvala vam 

Mahir Kevrić je jedan od prvih suradnika i stipendista portala Akos.ba sa kojim smo suradnju uspostavili 2012. godine. U međuvremenu, Mahir je završio dva fakulteta, zaposlio se u Medžlisu islamske zajednice Livno. U mjesecu studenom 2018. godine imovan je za glavnog imama MIZ Livno gdje je naslijedio Dževada ef. Hadžića.

Suradnja sa ef. Mahirom se proširila na suradnju AKOS-a i Udruge Svitanja sa Medžlisom Livno kroz projekat prikupljanja i podjele školskog pribora.

Razgovarao: Voloder Sanadin

Akos.ba: Kako je tekao vaš životni put od Visokog preko Sarajeva do Livna?

Rođen sam u Visokom, gdje sam završio osnovnu školu i medresu ”Osman efendija Redžović”. Nakon medrese upisao sam Fakultet islamskih nauka u Sarajevu koji završavam 2011. a 2013. godine završavam engleski jezik i književnost. Neposredno nakon diplomiranja prijavio sam se na natječaj za imama džamije Ćurčinice u Livnu i nakon provedene natječajne procedure i probnog rada primljen sam na poziciju imama, hatiba i muallima u džamiji Ćurčinici, džemat Donji Grad, Medžlis islamske zajednice Livno.

Uporedo sa pozitivnim odgovorom u Livnu, dobio sam pozitivan odgovor i za jedan veliki džemat u jednom europskom centru, međutim, Allahova odredba je bila, a kojoj se ja cijelim svojim bićem predajem, da svoj životni put nastavim u Livnu. Nakon toga sam se oženio i sa svojom suprugom Šejlom aktivno uključio u organizaciju i kreiranje sadržaja vjerskog života na ovom području.

Akos.ba: Medžlis Livno zahvaljujući dosadašnjem glavnom imamu Dževadu ef. Hadžiću je jedan od najuspješnijih u Bosni i Hercegovini. Na čemu temelji Medžlis svoj uspjeh, te kroz koje projekte ostvaruje dodatnu vrijednost?

Dževad ef. Hadžić je jedan poseban čovjek, vjernik u punom smislu te riječi, čestit, iskren, posvećen i usmjeren ka jednom cilju a to je zadovoljstvo Uzvišenog Allaha. Za njegovih 18 godina provedenih na mjestu glavnog imama urađeno je sljedeće:

• Izgrađeno je 5 novih džamija
• Temeljito je obnovljeno 5 džamija
• Izgrađeno je i opremljeno 10 mektebskih učionica po svim suvremenim pedagoškim mjerilima i standardima
• Izgrađeno je ili adaptirano 11 imamskih stanova
• Izgrađeno je ili obnovljeno još 5 vakufskih objekata koji služi svojoj namjeni
• Uposleno je 7 imama sa visokom stručnom spremom
• Uposlene su četiri muallime sa stalnim angažmanom ili honorarno
• Za 18 godina je podijeljeno 420 stipendija livanjskim studentima
• Sa 30 djece u mektebu kada je on došao, danas je taj broj 220 ili 81% od ukupnog broja djece osnovnoškolskog uzrasta

Sve su ovo pokazatelji koji kazuju da se ovi rezultati nisu mogli ostvariti bez čvrstog pouzdanja u Uzvišenog Allaha i građenja lijepih odnosa sa ljudima. Medžlis Livno svoj uspjeh temelji na čvrstoj vjeri u Uzišenog Allaha i radu za opće dobro svih muslimana.

Akos.ba: Medžlisi odnosno džemati u Feceraciji Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati ili Srbi većina su na neki način u podređenom položaju u donosu na Medžlise u bh entitetu Republika Srpska. Međutim, Livno i Glamoč su pozitivni primjeri kako u teškim okolnostima se može uraditi mnogo. Da li ste zadovoljni podrškom Mostarskog muftijstva, Rijaseta i državnih i entitetskih institucija iz Sarajeva?

Ovo je prilika koju ću iskoristiti da se najtoplije zahvalim našem muftiji mr. Salem-efendiji Dedoviću koji je primjer konstruktivne podrške i kvalitetnog odnosa prema članovima zajednice. Od njegovog dolaska na poziciju muftije uvijek smo imali samo podršku i doprinos projektima koje smo realizirali. Što se tiče suradnje sa drugim institucijama unutar naše zajednice mogu reći da je ta suradnja korektna, produktivna i u onolikoj mjeri koliko postoji potreba za njom.

Podrška dominantne lokalne politike je minimalna, često otežavajući faktor u projektima koje nastojimo realizirati, ali ipak uz dogovor neki problemi se uspiju riješiti. Što se tiče vjerskog života, naša tri medžlisa na ovom području Livno, Duvno i Glamoč mislim da su primjer požrtvovanog i kvalitetnog rada, sa muallimama i imamima koji misijski djeluju i svakodnevno su na usluzi džematlijama.

Akos.ba: Pitanje dikriminacije Bošnjaka u Hercegovini je problem koji još uvjek nije riješen. Koje su prepreke da bošnjačka djeca u Livnu i Duvnu dobiju pravo učenja maternjeg jezika kojeg njihovi vršnjaci u Glamoču imaju od 2003. godine?

To je svakako činjenica i problem koji nastaje iz nepoštivanja ili namjernog kreiranja uvjeta za neprovođenje osnovih zakonskih akata iz domena obrazovanja, jedankopravnosti svih građana ove države i nepoštivanja samog Ustava ove zemlje. Problem koji nas prati evo već desetljećima je problem obrazovnog sistema i plana i programa po kojem uče bošnjačka djeca u osnovim i srednjim školama na području Hercegbosanske županije.

Taj plan i program minimalno poznaje i obrađuje povijest, zemjopis, jezik naše domovine uz često umetanje vjerskih simbola, motiva i nauka kroz redovno obrazovanje. Djeca se osjećaju loše, segregirano i moraju da dignu gard kako bi zaštitili osnov svoga identiteta. Iz toga se rađa konflikt i odnos nepovjerenja koji je primjetan u našem društvu. To je ta boljka koja naš tišti i kada je u pitanju odnos naših županijskih, entitetskih i državnih institucija prema nama.

Međutim, u ovoj priči velikim dijelom je i do nas kao članova zajednice, kao roditelja i odgovornih ljudi koji trebaju odlučno ustati i tražiti prava za svoju djecu, ne samo da imaju pravo učenja maternjeg jezika već i da budu sačuvani od nasrtaja religijske prirode u svojim učionicama. Sve su to problemi, koje da bismo riješili potreban je naš daleko snažniji angažman i zainteresiranost.

Akos.ba: Svjedoci smo pojačanog iseljavanja iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Taj proces je najvidiljiji u rubnim područjima, a Livno često nosi epitet „Grad duhova“ i prednjači u ovom negativnom procesu. Kako se bošnjačka zajednica u Livnu nosi sa ovim izazovom?

Mi se još uvijek ne suočavamo u drastičnoj mjeri sa ovim problemom. Svakako, odlazaka ima, čak cijelih obitelji, ali Bošnjaci na ovom području imaju jedan daleko veći problem, a to je negativni prirodni priraštaj prisutan već godinama. To je rezultat besperspektivnosti i lošeg socio-ekonomskog statusa. Kako će ovo uticati na naš Medžlis, Bošnjake na ovom području, vjerski život treba biti rezultat jedne ozbiljne analize koju skorije planiramo uraditi.  Akos.ba

Ovdje nema budućnosti, svi odlaze jer nemaju prava nikakvih. Zapošljavanje se vrši isključivo preko stranačkih iskaznica HDZ-a, bez ikakvog natječaja. Jednostavno budu dovedeni za ruku. Ova nepravda je postala svakodnevica. Ljudi se boje javno reći istinu, jer misle bit će obilježeni.

Ulice Livna i svih drugih gradova u BiH su prazne, u to se može uvjeriti svatko, tko god ima priliku ode van, nažalost s kartom u jednom smjeru. Naše predstavnike na vlasti to nije briga, ne razmišljaju dugoročno, hoće li se tako moći funkcionirati. Tko će puniti mirovinske fondove kad nam mladost ode?

Najbolji primjer je Dragan Čović, ovo je istina o njemu:

„Dojučerašnji legitimni predstavnik Hrvatskog naroda“, koji je obećao brda i planine: 3. entitet, koji nije tako lako moguće ostvariti, a njemu služi kao manipuliranje narodom iz izbora u izbore i održavanje njegove vječne moći, a narod kao hipnotiziran mu vjeruje, iako zna da je obećao mnogo toga, a ništa nije ispunio. Drugo, njegovo obećanje je kanal na hrvatskom jeziku, već je 2019. godina, a kanala nigdje!?

Ne brinite, on će ovo isto početi obećavati za 4 godine, kada budu izbori, pa opet glasajte za Dragana Čovića i HDZ. Taj naš dojučerašnji “legitimni predstavnik” ima vilu u Mostaru u vrijednosti od 6 milijuna KM, a šta imate vi?

Učlanite se u HDZ, dobijete posao i vi zadovoljni s mrvicama, ne razmišljajući da ste njihove marionete do kraja života i da morate raditi po njihovoj diktaturi. Jer ako se suprostavite slijedi vam otkaz. A ostale Draganove nekretnine da se i ne spominju. Dragan Čović se izjašnjavao kao Jugoslaven do 1996. godine, a sad se izjašnjava kao najveći  Hrvat (moguće da je čak i zaboravio ćirilicu).

Vodi ljubav s Miloradom Dodikom! Njega zanima on i kako ostvariti svoje osobne interese, a ne narod. To govore rezultati njegova rada. Kod nas u Hercegbosanskoj županiji ulaze u vlast s bilo kim, samo da održe svoju moć i ostanak na vlasti. Zašto nisu zvali hrvatske oporbene stranke kada nisu imali većinu?

Ljudi dragi, svi vi dobro znate do čega je hrvatski narod doveo Dragan Čović, a i dalje ga podržavamo. Umjesto da ga spremimo na izborima u prošlost i kaznimo da odgovora za sve ovo što je napravio, i on i HDZ. Ljudi odlaze iz BiH, pogotovo mladost.

Hoće li ova zemlja moći tako funkcionirati?

Firme se gase, škole se zatvaraju… Hoćemo li postati zemlja staraca? Ili se opametiti i podržati neke nove ljude, koji su voljni napraviti nešto za dobrobit cijele BiH? Na nama je da odaberemo. Ovih dana smo vidjeli da je usvojena Deklaracija o položaju Hrvata u BiH. Cilj Deklaracije nije da se zaštite Hrvati u BiH, već da se zaštiti Dragan Čović i HDZ.

Briga njih za narod. Da su malo više ulagali u BiH, sigurno bi bilo bar malo bolje. Ali njih zanimaju samo njihovi bankovni računi, a za ulaganje u BiH i borbu za BiH nemaju novca i nemaju volje. Kako će ga i imati, kada su sve živo pokrali i uništili!?

Martina

Na odjelu za ženske bolesti i porod Županijske bolnice “Fra Mihovil Sučić“ u Livnu prva beba u 2019. godini rođena je 3. siječnja u 3:30 sati.
Roditelji dječaka su Ljubica i Ilija Baković iz Tomislavgrada i novorođeni Ivan im je prvo dijete.

Na istom odjelu potom su rođene još dvije bebe. Prema riječima šefa Odjela doktora Dražena Vrdoljaka novorođene bebe i majke dobro se osjećaju i porodi su prošli bez problema.

Novorođenčad i majke na Ginekološkom odjelu Županijske bolnice u Livnu danas su posjetile predstavnice Zajednice žena HDZ-a BiH Livno „Katarina Kosača“ u društvu predsjednika Vlade Hercegbosanske županije Ivana Jozića. Majkama i novorođenoj djeci uručili su prigodne poklone poželjevši im svako dobro u novoj 2019. godini.

Na Ginekološkom odjelu Županijske bolnice u Livnu 2018. godine rođeno je 337 djece – 6 više nego u 2017. godini. Ovaj broj novorođene djece u Livnu sigurno je i veći s obzirom na činjenicu da su pojedini porodi obavljeni u Sveučilišnoj bolnici u Mostaru.

Valja istaknuti da je Vlada Hercegbosanske županije u 2018. godini na ime dječjeg doplatka na području Hercegbosanske županije od 1. ožujka do 30. studenoga 2018. godine isplatila 1.551.410,00 KM.

Svaki mjesec u prosjeku je doplatak primalo 5850 djece. Na prijedlog Vlade Hercegbosanske županije Skupština Hercegbosanske županije donijela je Odluku o doplatku za djecu do navršene 15 godine životne dobi 29. siječnja 2018. godine.

“Jure & Mate” napunili kino dvoranu u Livnu i na premijeri svojih epizoda ugostili su popularnog Matu Bulića.
Video koji obavezno morate pogledati:

– Da, pjesma je stvarno dobro prihvaćena u Livnu i okolici, a pogotovo u inozemstvu. Livanjskoj zajednici Zürich ona je čak i službena himna – kaže nam Ilija Gelo, njezin interpretator, prenosi Večernji.ba

– Kako ste se odlučili napraviti spot?

– U tom projektu zajedno smo od početka mi kao glazbena podloga i KUD Ljubunčić kao pjevačka pratnja. Pjesma je objavljena na našem kanalu, ali je pjesma i spot naš zajednički projekt.

– Tko je radio spot i gdje ste sve snimali?

– Autor spota je Photo studio Karadža iz Livna, kojima se ovim putem želim i najviše zahvaliti jer su odradili lavovski posao u jako kratkom vremenu. Snimanje je bilo u Beču, na našoj planini Goliji i Rujanima. Želio bih zahvaliti Marku Propadalu, koji se pojavljuje u spotu na lokaciji Beč, također zahvaljujem i obitelji Kovač i Ivici Gelo na ustupljenom imanju te obitelji Ćenan na ustupljenoj konobi.

– Bilo je i svojatanja te pjesme – svatko je htio da bude njegova. Zna li se sada konačno sve?

– Jest, bilo je svojatanja, čak i snimljenoga spota i nelegalnoga puštanja po radiopostajama. Stvar je od prvoga dana bila jasna, pjesma je u našem vlasništvu kupljena legalno ugovorom tako da su i spot i pjesma s radiopostaja ukinuti.Na pjesmu polažu prava isključivo Martini band i KUD Ljubunčić.

– Hoće li Martini band i KUD Ljubunčić slične spotove raditi i za još neke pjesme?

– Mislim da nećemo stati na ovome pogotovo jer nam svaki dan stižu riječi podrške i hvale tako da će Martini band i KUD Ljubunčić zasigurno nastaviti suradnju i truditi se novim projektima i dalje uveseljavati naše ljude diljem svijeta. Dnevnik.ba

MARKO MARIJAN, Generalski Stol: Ima u Livnu jedna slična pjesma! Ljute grmečlije: Jedan Dan

Večeras  je u sportskoj dvorani “Dalibor Perković Dali” u Livnu završen tradicionalni malonogometni turnir 19. otvoreno prvenstvo Livna u malom nogometu.

U konkurenciji seniora prvo mjesto osvojio je MNK Čulin Mlin.  Rezultatom 3:0 bili su bolji od ekipe Shooko Beach Bar iz Omiša.

MNK Seljak je osvojio 3. mjesto. U borbi za broncu nakon penala bili su bolji od HNK Junak 1914 rezultatom 5:3 (2:2).

Turnir Firmi je osvojila ekipa Šumsko gospodarsko društvo Hercegbosanske šume Kupres.

U finalu su rezultatom 6:4 porazili Prosvjetu.

Samo od 25. prosinca 2018. do 5. siječnja 2019. godine u ovom gradu je umrlo dvadesetak osoba

Iz malog Livna sve više se odlazi, uglavnom u dva smjera i bez povratka. Mlađi i oni srednjih godina sve masovnije iseljavaju, dok oni stariji sve češće odlaze na drugi, nadamo se, bolji svijet. Iseljavaju čak kompletne obitelji i uglavnom trajno, dok stariji, ali, sve češće i mlađi, umiru iznenada i po nekoliko njih za jedan dan. Još uvijek traje postratna agonija, nepravda, neizvjesnost, besperspektivnost, beznađe, a rasutost članova obitelji i stres sve više uzimaju danak.

Dogodi se, u malom Livnu, da dnevno bude po nekoliko sahrana i dženaza, što je i za veće gradove previše. Samo od 25. prosinca 2018. do 5. siječnja 2019. godine u Livnu je umrlo dvadesetak osoba, od toga samo u subotu, 5. siječnja troje, dok su za nedjelju 6. siječnja zakazane čak tri dženaze: Lezeti Lemo (61), Vahidi Omeragić (56) i Ramizi Dizdar (61), te sahrana 88-godišnjoj Janji Vukadin.

Dan ranije ukopan je 60-godišnji Derviš Karača (jedna od rijetkih „livanjskih lasta“, koje se ljeti sa strmih litica skokovima na glavu, ili na noge, sunovraćuju u uski hladni bent izvora Dumana, kojeg zovu i „livanjski kazan“).

A, samo koji dan ranije, Livnjaci su se oprostili od Naze Žunić, Nurije Balagića, Inge Burek…, dok je oproštaj od 39-godišnjeg Dragana Matića, koji je umro 5. siječnja, predviđen za utorak, 8. siječnja.

U istom razdovlju, u Livnu se rodilo višestruko manje djece nego je bilo smrtnih slučajeva. Bijela kuga je sve prisutnija, a nakon gotovo praznih sela i grad se sve više prazni. U susjednim općinama situacija je još i gora.

U ovom dijelu BiH se ni arapske izbjeglice ne zadržavaju, samo ga prepješače s djecom u naručjima i zavežljajima na ramenima, ili se prevezu autobusima do obližnje granice sa Hrvatskom i EU, skupa sa sve brojnijim Livnjacima koji također hrle u istom smjeru, bježeći i oni od vlastite domovine i sve smrtnijeg Livna.

Autor: Ale Kamber
https://avaz.ba

FAI Sailplane Grand Prix 2019. – svjetska kvalifikacijska jedriličarska utrka

Najljepša vijest za Božić i Novu godinu je stigla na adresu Aerokluba Livno, poslana iz FAI Gliding committee (Međunarodna zrakoplovna federacija). Prihvaćena je kandidatura Aerokluba Livno za organizaciju kvalifikacijske utrke Sailplane Grand Prix iz serije 10. (sezona 2019/20), čije će se finale održati u Cerdanya, Španjolska 2020 godine.

Termin održavanja (27.07. do 03.08. 2019.) se do sada pokazao kao dobar izbor za održavanje natjecanja u Livnu i to zbog odličnog vremena i velikog broja povoljnih dana za letenje. Na natjecanju očekujemo pilote iz cijelog svijeta jer se radi o vrhunskom svjetskom jedriličarskom događaju.

Sailplane Grand Prix je odlična prilika za promociju livanjskog kraja i BiH u zrakoplovnom svijetu i turizmu općenito. Svakodnevna medijska popraćenost i live prijenos utrke je ključna karakteristika ovog natjecanja, te će Livno u tom periodu godine izazvati veliki interes javnosti.

U daljnjem razdoblju nas očekuju detaljne pripreme i ovime pozivamo sve zainteresirane sponzore i prijatelje kluba  da nam se pridruže kako bi ovaj događaj učinili još spaktakularnijim.

Sve informacije i novosti o ovome natjecanju možete pratiti i putem naše facebook stranice Aeroklub Livno: https://www.facebook.com/pg/ak.livno/events/?ref=page_internal

Prema podacima županijskog Zavoda za zapošljavanje na evidenciji nezaposlenih na području Hercegbosanske županije (HBŽ) na kraju 2018. godine evidentirano je 7.326 nezaposlenih, što je za 45 osoba manje nego u srpnju iste godine.

Od ukupnog broja nezaposlenih, žena je 3.909, što je za 35 manje u odnosu na srpanj 2018. godine. U strukturi nezaposlenih žene čine 47 posto ukupne populacije koja posao traži preko općinskih službi za zapošljavanje.

Kada je u pitanju stečena stručna sprema, na zavodu su prijavljene 654 osobe s visokom stručnom spremom, njih 100 je s višom, a 2.155 sa srednjom stručnom spremom. Pored njih, 2.628 su osobe s KV kvalifikacijom, dvije s VKV, 123 s PK, te 1.664 osobe s NK kvalifikacijom.

Od ukupnog broja nezaposlenih razvojačenih branitelja je 575, ratnih vojnih invalida 18, civilnih invalida 106, dok je 10 osoba evidentirano kao nezaposleni iz obitelji poginulih branitelja. Novčane naknade od Zavoda koristi 266 osoba što je za 110 više nego polovinom 2018. godine.

Livanjski divlji konji, koji inače žive na visoravni Kruzi podno planine Cincar, ovih dana su se tražeći hranu spustili do naselja oko Tomislavgrada.  Mještani naselja Borčani, Kongore, Lipe te nekih podljubuških sela intenzivno javljaju o njihovom kretanju.

Po kazivanju očevidaca, nekoliko viđenih konja je izgladnjelo jer ispod snijega ne mogu naći travu. Kako pretpostavljaju, jedini razlog njihovog spuštanja iz Livna prema južnim dijelovima općine Tomislavgrad je upravo potražnja za hranom ili bijeg od zvijeri.

Preko društvenih mreža i portala mogu se pročitati apeli građana i mještana tih naselja na udruge ili službe koje se brinu o napuštenim životinjama da se pobrinu i za ove konje te da im se dostavi hrana, prenosi bljesak.info

Osim toga, kako navode, njihova nesvakidašnja pojava predstavlja veliku opasnost na prometnicama jer se na njima najviše zadržavaju u potrazi za solju koju strojevi za održavanje cesta posipaju.  Trenutno se spomenuti konji nalaze na dijelu zvanom Grla, na samom ulazu u šumovito područje Vran planine.

Pogledajte VIDEO noćnog obilaska “uklete” kuće u selu Prisap kod Livna.

Matko Patko