Kulturno udruženje „Musa Ćazim Ćatić“ iz Odžaka objavilo je rezultate književnog natječaja za najbolju neobjavljenu pjesmu 2018. godine. Ovaj vid kulture održava se peti put u okviru kulturne manifestacije “Ćatićevi dani kulture” i ima za cilj njegovanje sjećanja na lik i djelo velikog pjesnika Muse Ćazima Ćatića, rođenog u Odžaku 1878. godine.
Na natječaju za 2018. godinu sudjelovalo je 280 pjesnika iz BiH, susjednih zemalja i mnogih država u kojima je naseljena bh. dijaspora. Svaki pjesnik mogao je poslati po jednu pjesmu. Od pristiglih pjesama (pod šifrom) u uži izbor izabrano je dvadeset, a između njih izdvojene su tri koje su dobile nagradu koja nosi Ćatićevo ime. Među nagrađenima našla se i pjesma “Povratak slavnog disidenta” livanjskog pjesnika Rapke Ormana.
Za čitatelje Relaxa objavljujemo Obrazloženje selektora i Ormanovu pjesmu:
Obrazloženje za drugu nagradu – pjesma „Povratak slavnog disidenta“
Pjesma „Povratak slavnog disidenta“ napisana je slobodnim stihom i ima 37 stihova, koji su raspoređeni u misaone cjeline, strofe, prema kontekstu i svojevrsnom ritmu što proizilazi iz narativnog sklopa. Svojevrsne strofe, čini skup od 2-5 vezanih stihova, a pojavljuje se i zaseban stih – koji zbog širokog kontekstualnog obuhvaća opravdano zauzima odvojenu, zasebnu misaonu cjelinu.
Dakle, samim rasporedom stihova i njihovim vezivanjem za uži kontekst kreiran je ritam – koji ima aritmično svojstvo koje se harmonizira ne matematički već na razini značenja. Iz toga proizilazi da je izražajna forma potpuno podređena sadržaju – koji je podijeljen na misaone cjeline što prati narativni tok pjesme. Elementi koji čine radnju koja se saopćava u pjesmi sačinjena je od elemenata konkretnog i apstraktnog svojstva, dakle, opisuje se stanje, bivanje, ali i područje osjećanja i spoznaje.
Tema je posebno interesantna jer se fokusira na sudbinu pjesnika i njegove kreacije u realnom svijetu, u svijetu koji nema senzibilitet prema duhovnosti i prema njenim nosiocima se uglavnom ophodi na neuviđajan, a često i uvredljiv način. Stoga je pravo čudo ako se pjesniku – na bilo koji način – ukaže poštovanje i oda počast.
U pjesmi „Povratak slavnog disidenta“ autor nam dočarava rijetku situaciju kada odbačeni mještanin/sugrađanin uspijeva u drugoj sredini, u iseljeništvu, i vraća se u svoje mjesto nakon uspjeha i dostizanja slave.
Dakle, sama ideja i tema pjesme je utemeljena na veoma širokoj interpretativnoj ravni i na temelju zanatskih i kreativnih sposobnosti autora, uz bogat metaforični i slikoviti izražaj uspjeva da sa 37 stihova sroči pjesmu koja sublimira sve bitne zahtjeve i izazove modernog pjesništva 21. stoljeća.
Smatram primjerenim da se pjesmi „Povratak slavnog disidenta“ dodijeli druga nagrada na 5. pjesničkom natječaju „Musa Ćazim Ćatić“– 2018. godine.
Rapko Orman / Livno – BiH
POVRATAK SLAVNOG DISIDENTA
duboko uronjene u pjesničko ozračje
sredine pojedine – divne i dične
trešnje na mladom suncu u haiku
ljiljani u ljetu
vole i slave svoje pjesnike
i žive i mrtve
za sredine neke
(po šugavoj koži svijeta pr/osule se kao boginje)
veže se slogan
umri pjesniče da bi bio slavan
trebaš nam mrtav a ne živ
postoje i sredine pune žestine i nasilja
pjesnike koji se energično opiru pokoravanju
na brisani prostor izvode pod olovne rafale oblaka
na vjetrometinu gdje oluje i ljuti vjetri
urlaju i šibaju
neki završe s one strane granice
iz/van svog jezika kao disidenti
i – kako to najčešće biva
u novoj sredini oni zablistaju ugled steknu i autoritet
poberu najznačajnije književne nagrade
pojedinci nerijetko do nobela dobace
a tada iznenada zaokret – promjena klime
rodna gruda leda naglo se otapa
pomirljivo smješka sjaju disidenta
želeći da zrake bljeska i slave
zapljusnu/ozare i njene obale
na valu hladne krivedrine
novi dan stidljivo ispravlja krivine i krivnje
pere ruke i obraz
za povratak svog svjetskog pjesnika
domaja pripremi dostojan doček
susret – već viđen – pun radosnica i žala
dirljiv do ganuća
a poslije – bar tako se očekuje
knjiga (i film) o povratku slavnog disidenta
na krilima ždrala bestselera leti preko bijela svijeta
