Razgovor vodila dopisnica Dubrovačkih novosti Ivana Kasavica
U ožujku 1991. godine navršilo se punih 25 godina od dana kada je svečanom akademijom i otvaranjem Hrvatske narodne čitaonice „Narcis Jenko“ osnovan Ogranak Matice hrvatske u Livnu i tim povodom jedan od utemeljitelja Ogranka, profesor glazbene kulture i magistar glazbene umjetnosti gospodin Zdenko Tičinović dao je nekoliko zanimljivih informacija o tim danima.
Kad je točno utemeljen Ogranak Matice hrvatske u Livnu?
Prije nego odgovorim na postavljeno pitanje želim istaknuti da sam ponosan , kao što su bili ponosni i mnogi Livnjaci na dane i vrijeme kad je utemeljen Ogranak Matice hrvatske u Livnu i kad je ponovno otvorena Hrvatska narodna čitaonica „Narcis Jenko“. Bio sam poslovni tajnik i voditelj iste čitaonice, a kasnije u drugom mandatu izabran sam i za dopredsjednika Ogranka MH u Livnu. U to vrijeme nacionalni ponos bio je ispred straha i kalkuliranja što će biti u burnim danima koji su bili najavljeni i očekivani. Bilo je to 16. ožujka 1991. godine.
Što je prethodilo utemeljenju Ogranka MH u Livnu?
Svi oni Livnjaci koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pokušali osnovati ogranak MH u Livnu bili su stigmatizirani. Mnogi su imali ozbiljnih problema, protiv njih su vođeni sudski postupci, pa su osuđivani, šikanirani i gubili su radna mjesta. Istaknuo bih činjenicu da je tadašnja Matica hrvatsku proglašavana reakcionarnim leglom i tretirana kao jugoslavenski unutarnji neprijatelj. U to vrijeme za svako iskazivanje hrvatskog domoljublja dobivali su se atributi nacionalist, unutarnji neprijatelj, neprijatelj bratstva i jedinstva. Hegemonizam je bio projekt koji je bio prvenstveno antihrvatski indoktriniran, a hrvatski domoljubi i vodstvo Matice Hrvatske u Zagrebu je to itekako znalo i znalo se suprotstavljati. Članovi MH su se djelovanjem na očuvanju nacionalnog identiteta i nacionalne kulture okupljali u ogranke.
Vratimo se malo 1991. godini i događanjima u Livnu. O tome nam recite nešto.
Inicijativni odbor Ogranka MH u Livnu u početku je bio malobrojan i imao velike poteškoće u pripremnom razdoblju. Početci su bili u 1990. godini, u vrijeme tzv. „događanja naroda“, jer je tada bilo potrebno udružiti se i udružili smo se da bismo se znali suprotstaviti prijetnjama programu SANU. Prije utemeljenja ogranka sastavljen je Statut i ukazivalo se na budući djelokrug rada. Želim istaknuti Članak 2. Stavak 2. tadašnjeg Statuta Ogranka MH, u kojem stoji da je svrha ovoga društva: prosvjećivanje, unapređivanje narodne prosvjete, unapređivanje narodnog života raznim oblicima kulturnog djelovanja, te organiziranje javnih predavanja, obilježavanje značajnih datuma iz povijesti hrvatskog naroda i iz povijesti livanjskog kraja. Nezaboravan je taj 16. ožujka 1991. g., jer je osnivačkoj skupštini ogranka prethodilo otvaranje Hrvatske narodne čitaonice „Narcis Jenko“, a na skupštinu su stigli ugledni stariji Livnjaci, bivši članovi Hrvatskog kulturnog društva „Dinara“, odazvali su se članovi livanjskih vjerskih zajednica, te članovi nekih političkih stranaka, a stigli su i ugledni gosti iz drugih BH gradova i ugledni gosti Matice hrvatske iz Zagreba. U pretrpanoj kino dvorani u kulturno umjetničkom dijelu programa sudjelovala je glazba KUD „Radnik“ , Crkveni zbor župe Livno i nekoliko istaknutih livanjskih solista.
Ipak bi se mogla spomenuti i neka imena članova prvog Upravnog odbora livanjskog Ogranka MH. Postoji li neka dokumentacija o tome?
Osobno sam bio poslovni tajnik, a na skupštini sam izabran sa 163 glasa i vodio sam zapisnike na sastancima Upravnog odbora. Sačuvao sam tu dokumentaciju i evo vidim da je na prvom sastanku Upravnog odbora održanog 18. ožujka 1991, god. bilo više ljudi negoli što nakon 25 godina Ogranak ima članova. Nazočni su bili: Branko Penjak, Antonija Bilić, Alojzije Kudrić, Zdenko Tičinović, Josip Bajalo. Dragoš Sučić, Stipe Matković, Berislav Džaja, Ivica Vujica, Marin Tičinović. Stjepan Vujica, Mirko Baković, Ivica Vlašić, Slobodan Brdar, Žarko Čečura, Pero Konta, Ivanko Maganić, Dinko Galić, Jozo Grgić, Zorica Mioč, Ankica Ivković, Mara Pavić, Ante Čolak, Božo Galešić, Božo Popović i Nikola Jolić, a gosti su bili Slavko Tadić i fra. Bono Vrdoljak. Tada je izabrano i Predsjedništvo Ogranka, pa je za predsjednika Ogranka izabran Branko Penjak, za potpredsjednike su izabrani Stipe Matković, Alojzije Kudrić i Berislav Džaja, za tajnika je izabrana Antonija Bilić, za poslovnog tajnika Zdenko Tičinović, za člana Predsjedništva Josip Bajalo.
Da se zaključiti da današnji članovi Predsjedništva i Upravnog odbora tada, i duže vremena nakon toga nisu bili članovi Ogranka MH u Livnu?
Nažalost, to je istina i nerado o tome govorim. U vrijeme kad više nije bilo opasno biti član MH uključili su se i oni koji su 1991. god. bježali kad bi im se ponudila pristupnica u članstvo. To su poznate pojave onih koji su čekali da se rat završi i da se mogu uvjeriti da tada mogu potpisati pristupnicu, a upravo su takvi uspjeli obezvrijediti ostvarene rezultate i udaljiti članstvo od Matice, udaljiti i utemeljitelje Ogranka. Takvi su se služili i klevetama. To dovoljno govori o promjeni ljudi i promjeni klime u Ogranku.
Što bi u sadašnjem trenutku Ogranak MH u Livnu mogao učiniti, čime bi se mogao baviti?
U prve dvije godine u Čitaonici su se odvijali mnogi sadržaji. Imali smo Djevojački zbor MH u kojem je bilo 20 članica. Zajedno sa Josipom Bajalom uspio sam oformiti taj zbor, koji je više puta nastupao u Livnu i gostovao i u susjednim gradovima. Ponosni smo bili što su u zboru bile i četiri Muslimanke i što su nastupale na Božićnim priredbama. Zbor je nastupio i na dvije bajramske priredbe i isticali smo da je suživot u BiH moguć i potreban. U Predsjedništvo je kooptirana Matija Pejaković i vodila je Dramsku sekciju u kojoj su bili učenici Gimnazije. Po scenariju kojeg je napisao pokojni fra Jozo Mihaljević izvela je nezaboravnu priredbu Kazivanje naroda mojega. Nije to bilo jedino postignuće dramske sekcije. Moj odgovor na vaše pitanje što u sadašnjem trenutku bi bio da je potrebno raditi kao što se u početku radilo. Na našim javnim tribinama u livanjskoj kino dvorani nije bilo praznih mjesta. Pozivali smo hrvatske književnike i hrvatske akademike da budu gosti predavači i odazivali su se. U Čitaonici su se okupljali članovi i bilo da su bile izložbe slika naših slikara, bilo da su bili literarni susreti članstva uvijek se nešto događalo. U Čitaonici su se organizirali šahovski turniri, pa smo na taj način okupljali članstvo i ostvarivali svrhu predviđenu Statutom Ogranka. Prije svega je nedopustivo da je zamrla Hrvatska narodna Čitaonica“Narcis Jenko“ za koju su donaciju dali ne samo Hrvati katolici, nego i neki livanjski Hrvati muslimani. Livnjaci su hrvatsku čitaonicu imali prije 120 godina, a sad je nemaju.
Na facebooku smo vidjeli vašu fotografiju s predsjednicom Republike Hrvatske, s gospođom Kolindom Kitarović. Kako je došlo do tog susreta i do te fotografije?
Ponosan sam što sam među prvim Livnjacima koji se fotografirao s predsjednicom. Zahvalan sam joj, jer je pokazala da se zna družiti s narodom, pokazala je da joj je stalo do naroda. Išao sam na jubilarnu Sinjsku alku, a hrvatska predsjednica se tada slobodno bez zaštitara šetala sinjskim korzom i u mnoštvu fotografirala se sa svojim narodom. Dok se fotografirala sa djevojkama, ja sam rekao zašto privilegira samo ženski rod i odgovor je bio da i ja mogu prići da se fotografiramo. Bila je veoma srdačna pa smo kratko porazgovarali i upoznali se.Tako je nastala i ta fotografija.
I na kraju gospodine Tičinoviću, imate li svoju poruku?
Želim da Ogranak MH u Livnu bude aktivniji, da ga napuste spavači i nesposobni. Livnu je potrebna gradska čitaonica, potrebni su češći kulturni sadržaji. Mnogo je tema kojima se mi Livnjaci moramo baviti, a bježanje i iseljavanje iz Livna je gorući problem. Mnogo je onih koji su se dobro pozicionirali u institucijama vlasti i ne vide da smo u nedopustivo zanemarenom položaju. U Tomislavgradu se velike površine oru i sadi se smilje, a naše veliko polje vapi da ga koristimo. Zabilježeno je da su Rimljani 154. godine prije Krista zauzeli livanjske prostore i grad Bardium i da je Livanjsko polje bilo žitorodno i da se žito odvozilo u vojne tabore po Ilirikumu i morem u Rim. Naše veliko Livanjsko polje je neiskorišteno. Kad već ne koristimo vjetrove i ne proizvodimo elektičnu energiju, kad ne gradimo solarnu elektranu valjalo bi se ugledati na Duvnjake. Oni su u svom polju započeli saditi smilje, pa bi valjalo da i naše bude zasađeno.
Pozdravljam sve bivše i sadašnje članove livanjskog Ogranka MH, pozdravljam sve nekadašnje donatore uz čiju smo pomoć bili oformili Hrvatsku narodnu čitaonicu „Narcis Jenko“ uz čestitku:
Sretan Uskrs!
Razgovor vodila dopisnica Dubrovačkih novosti Ivana Kasavica
Post NEOBILJEŽENA 25. OBLJETNICA UTEMELJENJA OGRANKA MATICE HRVATSKE U LIVNU je prvi puta viđen na Relax Portal.